Nestašica najdražih poslastica?

Gardijan konstatuje da gotovo svake nedjelje stižu alarmantne vijesti o
tome kako će sa polica supermarketa nestati neke od naših omiljenih
poslastica. Prošle nedjelje je to bilo vino, ove nedjelje su na red stigli
bademi.

Činjenica je da se ne radi o namirnicama koje nisu
među prioritetima na listi za kupovinu evropskih domaćinstva (a naročito
potrošača u osiromašenim zemljama poput naše), ali nije da uznemirujuće
vijesti o nestašici vina ili čokolade ne pokreću pitanje – treba li da
počnemo da pravimo zalihe?

Ali šta se krija iza vijesti o nestašicama – pita se Gardijan – i da li iza svega zaista stoje Kinezi?

Čokolada

“Svedoci smo velikog rasta cijena kakao butera, koji na kraju utiče na poskupljenje čokolade”, kaže Liliana Gonzales iz istraživačke kuće Mintek.

“Došlo
je do nestašica u Obali Slonovače (koja je vodeći svjetski uzgajivač
kakaa), i za 2013/14 predviđen je pad proizvodnje od 2 odsto”, objašnjava ona.

Na to su uticali loši vremenski uslovi. Globalni rast cijena kakao butera
već odrazio se na tržište Velike Britanije gde je, prema rečima
Gonzalesove, ovaj sastojak poskupio za čak 77 odsto.

U svjetskim
medijima počeli su da se pojavljuju naslovi da će cijena čokolade porasti
za trećinu, a neki (vjerovatno oni kojima matematika nije jača strana)
su panično objavili da će se cijene omiljene poslastice utrostručiti.

“Lično
ne vjerujem da će do toga doći. Analizirali smo tržište i utvrdili da je
čokolada od 100 grama poskupjela do 23 penija, što znači da imamo rast
cijena od 5 penija godišnje. Robne marke u supermarketima, u pakovanju od
100 grama, prodaju se za samo 30 penija”, objašnjava Liliana Gonzales.

Kozji sir

Sa padom proizvodnje i rastom potražnje došlo je do strahovanja da
će u narednim mjesecima doći do poskupljenja kozjeg sira. Mediji
izvještavaju da je proizvodnja kozjeg sira u Francuskoj opala za 8 odsto,
dok se u Holandiji još uvek osejćaju posljedice pokolja stoke 2009.
godine u cilju sprečavanja širenja Kju groznice.

Ričard Pol,
jedan od direktora kompanije Bredberis koja je vodeći uvoznik kozjeg
sira u Britaniji, kaže da popularnost ovog proizvoda raste već godinama,
pa tako i potražnja za njim.

“Ovo će uticati na cijenu koju
plaćamo, ali još više na raspoložive zalihe. Već imamo manjak u odnosu
na trenutnu potražnju. Kina je iznenada postala zainteresovana za ovaj
proizvod. Tako da imamo manjak zaliha i rast potražnje, tako da smo u
nezavidnoj situaciji”, objašnjava Pol.

On kaže da će
nestašice biti veće kako se bliže božićni praznici, tako da će dosta
potrošača morati da se zadovolji nekom drugom vrstom sira.

Vino

Međutim,
istovremeno sa objavljivanjem izveštaja Morgan Stenlija, pojavili su se i
kontraargumenti. Novinarka Viktorija Mur istakla je da niska cijena
vinograda u odnosu na vino, rast proizvodnje van Evrope i predviđanja da
proizvodnja vina u 2013. biti najveća u posljednjih sedam godina, ne
daju realnih povoda za zabrinutost.

Čili sos

U ovom slučaju nema rasta cijena sastojaka, niti iznenadnog rasta
potražnje, već je fabrika koja proizvodi kultni čili sos prošle nedjelje
je najavila da obustavlja proizvodnju. Sos koji se proizvodio u ovoj
fabrici u Kaliforniji nije bio jedinstven na tržištu, ali je svakako
jedan od najpopularnijih.

Međutim, lokalno stanovništvo se
žalilo na isparenja iz fabrike, tvrdeći da ona izazivaju glavobolje i
peckenje u očima. Prošle nedjelje je sud u Los Anđelesu dozvolio fabrici
da nastavi da radi do saslušanja koje će se održati krajem mjeseca, što
bi trebalo da bude dovoljno da se privede kraju proizvednja zaliha za
narednu godinu (fabrika proizvodi 20 miliona boca sosa godišnje), ali
dugoročna budućnost ove kompanije ostaje neizvesna.

Bademi

Smanjenje broja pčela ima značajne efekte na pojedine farmere.
“Fajnenšel tajms” piše da su se kalifornijski uzgajivači badema, koji
podmiruju 80 odsto svjestskih potreba za ovim koštunjacim voćem, plaćaju
trostruko skuplje kako bi iznajmljivali pčele da praše njihove voćnjake.
Usljed velike stope smrtnosti pčela – došlo je do rasta troškova
proizvodnje, koja je uz to i opala za dva odsto.

Globalna
potražnja za bademima, koji važe za izuzetno zdravu hranu, istovremeno
je u porastu, naročito u zemljama poput Kine, što dodatno utiče na rast
cijena. Do rasta cijena badema došlo je i u Španiji australiji, koji su
vodeći proizvođači poslije SAD, a kako piše britanski Independent, na
policma supermarketa se sve ređe mogu naći čokolade sa bademima.

Masline

Rod maslina na Halikidikiju bi mogao da bude opadne za čak 80
odsto, usljed lošeg vremena. Kako izveštavaju mediji, zo bi moglo da
udvostruči cijenu maslina.

“Pojedini uzgajivači maslina imaće velikih teškoća da ispune ugovorene obaveze, jer se osjete posljedice loše godine”, kaže Sem Higins, distributer maslina.

Gardijan podsjeća i da je maslina u Španiji prošle godine bila pogođena
jakom sušom, što je takođe uticalo na rast cijena ovog proizvoda.

Škampi

Škampi se uglavnom uzgajaju na Tajlandu, u Vijetnamu i u Kini. I u
sve tri nabrojane države pojavila se bolest poznata kao sindrom rane
smrti, što je dovelo do rasta cijena od čak 40 odsto.

Tajladnska
asocijacija uzgajivača škampi, udruženje koje je glavni snabdjevač
britanskog tržišta, objavila je da će ove godine imati pad izvoza od 50
odsto.

Zbog rasta troškova je i Džejmi Oliver skinuo škapme sa
menija svojih restorana, koji su kupovali 450 kilograma škampi nedjeljno.

Ipak, britanska asocijacija industrije plodova mora, Sifiš, nije uznemirena zbog ovih podataka.

“Većina
snabdjevača britanskog tržišta imaju strategiju rizika koja im omogućava
da uzgajaju škampe izvan tradicionalnih područka i tako održavaju korak
sa potražnjom”, kažu u Sifišu.

“Ako se trenutni
problemi na Tajlandu nastave, škampi mogu biti dopremljeni iz neke druge
zemlje koja nije pogođena. Velika Britanija vijekovima uvozi morske
polodove iz cijelog svijeta, i navikla je da se svake godine javljaju
problemi u lancu snabdevanja”, navode u ovoj asocijaciji.

Tekst je preuzet sa B 92