Govoreći prije prezentacije izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Evropskoj uniji – ekonomski pokazatelji, kojeg je pripremila Delegacija Evropske unije, Hromić je kazao kako je cilj izvještaja da bude prezentiran privrednicima, institucijama i zaposlenicima komorskog sistema, kako bi bili informisani o ovoj problematici.
“Prema mojoj impresiji izvještaja, to znači da napretka praktično nije bilo, ili ga je bilo veoma malo i to samo u određenim oblastima. Zemlje regiona napreduju, ako pogledate njihove izvještaje o napretku, prave neki progres. U našem slučaju, BiH možemo reći ili relativno nazaduje u odnosu na zemlje regiona, što je veoma opasno za privredu i za društvo u cjelini”, rekao je Hromić.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još uvijek nije stupio na snagu, podsjetio je Hromić, iako se privremeni sporazum i dalje implementira, a koji reguliše trgovinske mjere između BiH i Evropske unije.
“Svi smo svjesni da su tu dva razloga. Jedan je presuda ‘Sejdić-Finci’ koja nije implementirana, a drugi da ne postoji u okviru BiH uspostavljena odgovarajuća infrastruktura, odnosno komunikacija unutar zemlje da bi država govorila jednim glasom. Zahtjev EU jeste da svaka država koja pristupa EU govori jednim glasom na državnom nivou”, istakao je Hromić, dodavši da je jedna od preporuka Izvještaja da Komisija zauzima poziciju da se privremeno obustavi programiranje pomoći IPA fondova za 2014.-2020. godine, dok se BiH ne vrati na put evropskih integracija.
“Ja sam se nadala da smo dosad naučili, iz prethodnih izvještaja o napretku, šta je to što smo propustili i nismo dobro uradili, da ćemo uraditi za sljedeću godinu. Ovaj izvještaj, kao što smo svi bili svjedoci, nije povoljan za BiH i zaista ne znam šta više treba da se kaže da mi kao društvo postanemo ozbiljni i odgovorni svako u svom poslu”, rekla je zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević.
Salkičević-Dizdarević pozvala je sve aktere koji sarađuju sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u oblastima koje su ključne, a koje su spomenute u izvještaju, da konstruktivnim radom dođu do rješenja, kako bi u oblastima iz odgovornosti Ministarstva budu ocjenjene pozitivno.
“Ovdje prvenstveno mislim na IPARD strukturu, koja je sad postala političko, a ne tehničko pitanje, te posebnu važnost poštivanja propisa i onoga što propisuju pravila, procedure i zahtjevi Evropske komisije, a ne ono što propisuje isključivo samo naše želje ili ustavno uređenje BiH”, naglasila je Salkičević-Dizdarević.