Da je ekonomija RS u kolapsu pokazuju najnoviji potezi Vlade RS i grada Banjaluke. Prividan socijalani mir i pokrivanje tekućih obaveza održavaju se zaduživanjem na sve strane, pa će se Vlada RS ponovo zadužiti novom emisijom trezorskih zapisa, u visini od čak 53 miliona KM, a grad Banjaluka jesen će dočekati sa zaduženjem preko 40 miliona maraka kod komercijalnih banaka.
Republika Srpska zadužuje se novom emisijom trezorskih zapisa radi osiguranja sredstava po osnovu finansiranja ovogodišnjeg budžeta. U rješenju Ministarstva finansija RS objavljenom na Banjalučkoj berzi, precizira se da je datum aukcije za trezorske zapise 26. septembra, planirani iznos emisije 53 miliona KM, valutna klauzula euro, a datum dospijeća 27. mart 2014.
Podsjetimo da je Republika Srpska, odnosno Ministarstvo finansija dosad izvršilo ukupno dvanaest emisija trezorskih zapisa RS, po četiri emisije u toku 2011., 2012. i 2013. godine. Samo u prvom šestomjesečnom periodu ove godine RS se zadužila u visini od 218 miliona KM, što je za 20 odsto više od plana.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da situacija koja se može pročitati u konsolidovanom bilansu izvršenja budžeta RS za prvih šest mjeseci pokazuje da su ostale neizvršene obaveze, odnosno da je ostalo neplaćeno nešto više od 100 miliona KM, a da su raspoloživa sredstva na računu bila na nivou 70 miliona i da je trenutni manjak u budžetu oko 30 miliona.
“Osnovni problem koji je izazvao loše punjenje bužeta jeste priliv na osnovu PDV-a koji se smanjuje, a učešće PDV-a je dvije trećine budžeta ili oko 66 odsto. U toj situaciji očigledno je da Vlada RS pribjegava sistemu kratkoročnog finansiranja putem trezorskih zapisa kako bi izvršila ili servisirala svoje obaveze. To je praktično odlaganje suočavanja sa realnom situacijom da je privreda u kolapsu, da se bez novih investicija i novih zapošljavanja ne može računati na bolje punjenje budžeta”, kaže Pavlović za BUKU.
Ističe da se kratkoročno zaduživanje od 53 miliona putem trezorskih zapisa praktično servisiraju obaveze iz prethodnih zaduženja.
“Jedan dio ovih zaduženja iskoristiće se da se isplate obaveze od prethodnih trezorskih zapisa, a drugi dio biće korišten za penzionere i isplate penzija”, rekao je ekonomski analitičar.
Podsjetimo da je Vlada RS nedavno donijela odluku o povećanju penzija, koje će se desiti u dva koraka, a po formuli 3,5 plus dva odsto.
DA LI JE OVO DOMET NAŠEG GRADA?
Zaduživanja ovdje ne staju, pa je na vanrednoj sjednici Skupštine Grada odlučeno da se i Banjaluka dodatno zaduži više od 40 miliona KM kod komercijalnih banaka i to 22.195.869,11 KM kod NLB Razvojne banke i 20.431.226,00 KM kod UniCredit banke. Kako je najavljeno ova sredstva će se koristiti za dokapitalizaciju Toplane (10.000.000 KM) i refinansiranje neisplaćenog dugoročnog duga.
Mirna Savić Banjac, odbornica DP-a u Skupštini Grada Banjaluka rekla je da zaduženja, ako su ispravno planirana na način da se u dogledno vrijeme sama otplaćuju, ili ako je njihov iznos takav da ga Grad može servisirati, sama po sebi nisu loša.
“Međutim, i ovo najnovije zaduženje, a i zaduženja od prethodnih godina pokazuju da nije bilo nikakve vizije, da se novac trošio na način da se u zadnji čas riješi problem koji bi se itekako manifestovao u javnosti (problem Toplane), ili da se trošio u projekte koji su bili kratkog daha i donosili korist kratkoročno i za male ciljeve-posebno u izbornim godinama. Kako drugačije objasniti zaduženost od preko 200 miliona KM, a da građani ne osjete kako se novac troši? Valjda bi svaka ozbilja vlast toliki novac usmjeravala na na primjer na otvaranje novih radnih mjesta u proizvodno-uslužnim djelatnostima, a ne na popločavanje parkova, asfaltiranje malih dionica puta za potrebe stranačkih istomišljenika, davanje milionskih iznosa Toplani u poslednjih nekoliko godina, a da se stvarni problem samoodrživosti ovog (i drugih javnih preduzeća) nije ni počeo rješavati”, rekla je za BUKU Savić Banjac.
Ona ističe da ekonomska politika Grada veoma liči na ekonomsku politiku Republike Srpske.
“Iz dana u dan sve više tonemo u dugove, gledamo da iz mjeseca u mjesec podmirimo osnovne troškove, a na sjednicama Skupštine grada se iz redova odbornika vladajuće koalicije često čuju izjave da je Banjaluka u odličnoj poziciji, jer su mnogim opštinama u RS blokirani računi. Da li je to domet našeg grada? Biti zadovoljan jer nam račun nije blokiran i ugledati se na još gore? Mislim da vlast u BL, i da želi, veoma teško može da izađe iz ćorsokaka u koji je došla”, rekla je ona.
Naša sagovornica ističe da će od najnovijeg zaduženja, preko 30 miliona KM biti potrošeno u svrhu refinansiranja neisplaćenog dugoročnog duga.
“Potrebno je pobjeći od prakse postavljanja nesposobnih ljudi na ključna mjesta, ako treba platiti stručnjake iz inostranstva, ako ovde ne možemo naći prave ljude, iako ja mislim da možemo, i konačno sagledati cjelokupnu situaciju, i još važnije – napraviti konkretan dugoračan plan kako zatvoriti ovaj začarani krug dugovanja”, kaže Savić Banjac.
NOVI KREDIT ZA SERVISIRANJE STAROG
Kada je u pitanju zaduživanje grada Banjaluke Zoran Pavlović za BUKU ističe da je ovdje očigledno prisutna uvijek ista metodologija po principu “uzećemo novi kredit da bismo servisirali stari”.
“U to su dodali još nešto kredita i novca da bi mogli obezbijediti grijanje građanima u Banjaluci. Ta koncepcija je takođe samo odlaganje suočavanja sa realnom situacijom, jer prilivi u gradski budžet su sve manji”, kaže Pavlović.
Naš sagovornik dodaje da je situacija takva da se u privrednom sektoru u RS i na gradskom nivou ne radi puno, a “i to što se radi kada se posmatra u dužem vremenskom okviru pokazuje da će doći do nemogućnosti isplate svih pristalih obaveza koje dolaze kako gradu tako i budžetu RS”.
Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke novinarima je rekao da se ne radi o novom zaduženju, nego o restruktuiranju postojećeg duga grada Banjaluka, jer će grad sa ovih 42,6 miliona KM isplatiti preko 32 miliona KM ranijih obaveza po kreditnim aranžmanima koji su dizani za izgradnju komunalne infrastrukture.
“Na ovaj način stvoriće se jedna relaksirajuća situacija u budžetu Grada u ovoj i u narednim godinama, a i dodatno će biti obezbjeđeno 10 miliona KM sredstava za dokapitalizaciju Toplane, kao sastavni dio projekta koji je usvojen na prethodnom zasjedanju kada je ponuđen dugoročan program za stabilizaciju Toplane”, rekao je Gavranović.
Opozicija smatra da Vlada RS treba da se uključi u rješavanje problema Toplane. Zoran Talić, odbornik PDP-a, rekao je da ove odluke idu na štetu grada i građana.
“Svaki građanin je uveliko već zadužen po 1.000 KM, a nova zaduženja idu samo na štetu građana. I Vlada RS je konzument Toplane pa bi trebala da se uključi u rješavanje ovog problema, a na kraju krajeva oni dokapitalizuju i određena privatna preduzeća, a neće sad da se uključe”, rekao je Talić. Đorđe Umićević, odbornik SDS-a istakao je da je opozicija bila vrlo konstruktivna i da želi da građani Banjaluke imaju dobro grijanje, ali i da nije sigurna da će to tako biti.
Aleksandar Zolak, odbornik PDP-a u banjalučkoj Skupštini Grada rekao je da novim zaduženjima vlast kupuje se malo vremena i mira za izbore koji će biti održani naredne godine.
“Kupujete to vrijeme kreditom koji ne znate kako ćete vratiti, jer da znate ne biste išli od banke do banke, moleći za refinansiranje dugova, da biste dobili malo manevarskog prostora da dodatno zadužite Grad, koji je zakonski limit zaduženja već dostigao”, istakao je Zolak.
Zolak je podsjetio da je SNSD za 13 godina vlasti zadužio Banjaluku po raznim osnovama, kreditima, garancijama, za više od 200 miliona maraka, što je oko 1.000 maraka po svakom građaninu.
“Sada, ovom odlukom, planirate dodatno zadužiti svakog građanina za još 50 KM”, rekao je Zolak i podsjetio da će te dugove vraćati i stanovnici Banjaluke koji nemaju centralno grijanje.
Mirna Savić Banjac istakla je da svaki građanin na svojoj koži najbolje osjeća ekonomsku politiku RS.
“Da li se jednostavno dolazi do posla? Da li je radno mjesto sigurno? Da li se doprinosi uredno i redovno uplaćuju? Da li se od plate i penzije može živjeti? Prema mom mišljenju, ovo su pitanja čiji nam odgovori automatski daju sliku stanja u jednom društvu. Prije desetak godina, postojala je kratkotrajna ekspanzija zapošljavanja u javnim preduzećima i državnim institucijama. Već tada je svima trebalo biti jasno da je ovaj način prividnog blagostanja neodrživ. Sada to velika većina građana RS, na najgrublji mogući način, osjeti na svojoj koži. Neprirodno veliki državni aparat jede novac, a dugovi stižu na naplatu. Privrede nema, svi troše, a niko ne stvara novac” kaže ona.
Ističe da sve dok se nastavlja politika u kojoj se gleda od danas do sutra, ovde neće biti napretka i prema mišljenju Savić Banjac potrebno je hitno napraviti ogromne rezove i dovesti ljude koji će htjeti i znati da rade, iako će i u idealnim uslovima biti potrebno mnogo vremena da se popravi ogromna šteta nastala prethodnih godina.
Podsjetimo da je ukupan dug Dug Republike Srpske je 4,6 milijardi KM. Zaduženost opština i gradova Republike Srpske kod komercijalnih banaka i po osnovu emisija obveznica je oko 350 miliona maraka. Ukupno zaduženje Grada Banjaluka iznosi 207 miliona maraka, od tog iznosa 182,3 miliona KM grad je dužan domaćim komercijalnim bankama.
Prema mišljenju stručnjaka krajnje je vrijeme da se počne misliti o ekonomiji i zapošljavanju u RS, jer zatvaranje očiju nad realnošću i kratkoročna zaduživanja za podmirenje tekućih obaveza i isplatu penzija i plata nije isplativ ekonomski put, nije put koji vodi računa o građanima na čija pleća se stavlja težak teret zaduženja.
Vezan tekst
BUKA Analiza: Građani u BiH teško preživljavaju, jedva plaćaju režije i stanarine