Kao i prethodnih godina, očekuje se da više hiljada poštovalaca Brozovog lika i djela obiđe njegov grob u Kući cvijeća i Muzej istorije Jugoslavije u Beogradu. Ispred Muzeja će svečano biti puštena u rad i obnovljena fontana “Mladost”, nakon što je godinama bila ugašena.
Projekat i radove na obnovi fontane u vrijednosti od 24 miliona dinara u cjelosti je finansirala beogradska Uprava za vode.
Najvljeno je da će fontanu u rad pustiti predsjednik Skupštine Grada Beograda Aleksandar Antić, a djeca iz vrtića i učenici osnovnih i srednjih škola opštine Savski venac prirediće raznovrstan kulturno umjetnički program.
U selu Kumrovec u hrvatskom Zagorju, rodnom mestu Josipa Broza Tita, ispred njegove rodne kuće, održaće se tradicionalna proslava Dana mladosti, pod sloganom “U mladosti je radost – u radosti je mladost”.
“Neki pogrešno smatraju da se 25. maja slavi Titov rođendan, jer on nije rođen tog dana. Mi ovim nastavljamo slavljenje Dana mladosti koji je bio praznik u Jugoslaviji, a svake godine imamo drugu temu proslave”, rekao je Tanjugu predsjednik Saveza Društva “Josip Broz Tito” Hrvatske, Tomislav Badovinac, jednog od organizatora manifestacije.
Danom mladosti – danom radosti ove godine želimo podsjetiti na 70 godina od Drugog zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) kada je odlučeno o priključenju Slovenije i Hrvatske federalnoj Jugoslaviji, rekao je Badovinac koji, kao i ranijih godina očekuje nekoliko hiljada gostiju iz Hrvatske i drugih okolnih zemalja.
Osim Badovinca, skupu će se obratiti i Dragutin Ulama, načelnik opštine Kumrovec i Tomislav Ravnić, predsjednik Zajednice udruženja Saveza antifašista Istre.
Partizanske pjesme, ali i pesme Istre i Slovenije izvodiće KUD-ovi iz Hrvatske i Slovenije, a svi koji to žele, moći će slikom ili skulpturom da ovjekoveče Titov lik.
U vrijeme bivše Jugoslavije, svake godine na Dan mladosti, na velelepnoj sportskoj priredbi na stadionu JNA u Beogradu, Titu je najbolji omladinac uručivao štafetu sa željama za dug život i dobro zdravlje.
Ritual nošenja štafete trajao je pune 42 godine, od 1945. do 1987, po ideji omladine Kragujevca, čije je Odjeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovna omladinska štafetna trčanja širom Jugoslavije.
Prva štafeta mladosti pošla je iz Kumrovca, Titovog rodnog mjesta, a svake naredne godine ona je polazila iz drugog mjesta, iz druge republike, obilježavajući datume događaja iz istorije jugoslovenskih naroda i narodnosti.
Štafetne palice nošene su širom Jugoslavije, po nekoliko mjeseci, unaprijed utvrđenim maršrutama, a najčešće su pravljene od drveta ili metala, dok im je zajednički element bila petokraka ili buktinja na vrhu.
Prvu štafetu predao je Titu Mika Tripalo, tadašnji predsednik CK Narodne omladine Jugoslavije, a posljednju, sedam godina poslije Titove smrti, kada je održana završna proslava Dana mladosti, “pionirka širokog osmjeha” Rejmonda Bročaj iz Gnjilana, koja je uručila štafetu Haimu Redžepiju, tadašnjem predsjedniku Omladine Jugoslavije.
Posljednji slet na stadionu JNA, za života Josipa Broza Tita, održan je 25. maja 1979. godine: