U prošlosti žene nisu vodile glavnu riječ u politici ovog konzervativnog regiona, ali one sada postepeno zauzimaju vodeće političke pozicije što predstavlja signal da se tradicionalna pravila mijenjanju kako se balkanske zemlje udaljavaju od svoje ratne prošlosti i približavaju Evropskoj uniji, ocjenjuje agencija AP.
Dok je tokom krvavih 90-tih godina Balkan bio pod dominacijom ratnih lidera, muškaraca nacionalista, novi milenijum je donio krizu drugačijeg oblika: ekonomsku stagnaciju, visoku nezaposlenosti i političku korupciju u kojoj žene, po mišljenju mnogih, bolje mogu da se snađu, konstatuje se u tekstu agencije AP.
Uz ohrabrenje koje stiže iz EU i pod uticajem bližih veza sa Zapadom, sve je više žena koje počinju da mijenjaju stare oblike ponašanja i djelovanja na patrijarhalnom Balkanu.
Neki smatraju da su žene manje nacionalistički orijentisane i prilagodljivije potrebama nove ere – kao što su diplomatija, konsenzusa i kompromis.
Uprkos tome što su svuda na Balkanu standardi o rodnoj ravnopravnosti još daleko od onih u zapadnim demokratijama, strogo patrijarhalno Kosovo i entitet u BiH Republika Srpska imaju žene na vodećim pozicijama.
Srbija i Crna Gora, gdje na političkim pozicijama dominiraju muškarci, usvojile su zakone o povećanju broja žena na vodećim položajima u okviru napora da ubijede EU da pripadaju evropskom bloku.
Tako su na primjer 90-tih godina žene činile tek 1,6 odsto od ukupnog broja poslanika u parlamentu Srbije, što je bila najniža stopa u Evropi.
Ali nakon svrgavanja Slobodana Miloševića 2000. godine i ulaganjem napora koje čini Srbija na putu evrointegracija, učešće žena u parlamentu se povećalo na 20 posto, a usvojen je i zakon po kojem svaki treći kandidat na izbornoj listi treba da bude žena.
“Moć žena u politici je blaga moć”, kaže kosovska predsjednica Atifete Jahjaga za AP.”Činjenica da naša zemlja i druge zemlje u reginu daju šansu ženama predstavlja pozitivnu promjenu”.
Najnovija takva politička promjena desila se u Sloveniji u liku Alenke Bratušek (43), harizmatičnog finansijskog stručnjaka, prve žene premijera Slovenije.
Iako je slovensko društvo tradicionalno liberalnije od ostatka Balkana, prošlonedeljni izbor Bratušek značajan je i zbog toga što dolazi u trenutku duboke finansijske i političke krize u ovoj maloj državi.
Bratušek, koja važi za zvijezdu u usponu među veteranima slovenačke politike, povjereno je da konsoliduje privredu i obnovi povjerenje građana u državne institucije koje je snažno uzdrmano finansijskom krizom EU.
“Važno je što se to dogodilo u osjetljivom momentu, u periodu krize”, kaže sociolog Milica Gaber Antić. “To je snažna poruka ženama – Mi žene to možemo”.
Mnoge žene liderke su već zaslužile pohvale zbog rukovođenja svojim zemljama u vrijeme krize, i tu treba pomenuti bivšu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor.
Ona je došla na čelo hrvatske vlade u vrijeme krize kada je njen prethodnik Ivo Sanader primoran da se povuče 2009. godine zbog korupcionaških skandala, a zatim je uspješno dovela pregovore Hrvatske o članstvu u EU do kraja.
Na Kosovu – gdje su poslanici nedavno dobili brošuru sa izabranim poslovicama od kojih jedna kaže “ćutanje je jedino blago koje posjeduje žena” – do tada malo poznata Atifete Jahjaga izabrana je za prvu ženu predsjednika, djelom kao rezultat kompromisa uz posredovanje SAD kojim je okončan spor između političkih grupa bivših pobunjenika i sumnjivih biznismena.
Prošle nedjelje je u bh.entitrtu RS-u još jedna malo poznata političarka Željka Cvijanović predložena za mandatara poslije ostavke kabineta.
Tako će ona biti prva žena na čelnoj poziciji na nekom od brojnih nivoa vlasti u BiH gdje čak nijedno ministarstvo centralne vlade ne vodi žena.
“Kao žena, nadam se da ću donijeti nov dah i dimenziju istitucijama Republike Srpske”, rekla je ona u jednom intervjuu.
Međutim, situacija nije ista širom regiona. U doba komunizma nakon Drugog svjetskog rata, vlasti su promovisale uključivanje žena u politiku kao dio komunističke agende o rodnoj ravnopravnosti i tada su žene zauzimale vodeće pozicije u vladama i imale su jednaka prava, poslove, plate i obrazovanje.
Bugarska je na primjer, imala je najviši broj radno aktivnih žena u svijetu 70-tih godina, a u političi potpredsjednicu, predsjednicu skupštine, četiri ministarke i gradonačelnicu Sofije.
Međutim, stare navike umiru teško. “Ne mogu ni na trenutak da zaboravim da sam žena. Na to me podsjećaju svakog dana od kad sam ušla u vladu”, priznaje kosovska ministrica za evropske integracije Vlora Čitaku i dodaje da je u politici kojom dominiraju muškarci ženama veoma teško.
Prema njenim riječima, još važe stari stereotipi i postavljaju joj se razna pitanja. “Prvo je uvijek da li sam udata i šta moj otac misli o tome što putujem sama okružena muškarcima”.
A u Sloveniji su ubrzo pošto je Bratušek izabrana, njeni politički protivnici na Twitteru napisali “njen mandat će biti dug kao što joj je suknja”.
Ona je jednostavno odgovorila: “Želim da se o nama ženama više ne sudi samo po dužini naših suknji”.
Moj Portal