Ovo je u ekskluzivnom
intervjuu za “BUKU” izjavio ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini
Johann Sattler.
Ambasadore, kako
vidite trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini?
Trenutačno je to jedna kombinacija stvari, gdje je prisutan niz
pozitivnih pomaka, ali istovremeno uočavamo i određene negativne trendove,
posebno u pogledu temeljnih sloboda.
S pozitivne strane, nesporno je da je atmosfera u bh. institucijama
konstruktivnija, što je dovelo do konkretnih rezultata, uključujući pet
reformskih zakona za koje smo se zalagali, a koji su ljetos usvojeni. Za Bosnu
i Hercegovinu je sada važno da ne smanjuje ubrzanje. Pet usvojenih reformskih
zakona jesu značajan pomak, ali se ne smije zaboraviti da se i dugo čekalo da
njihovo usvajanje, te da su cijeloj Bosni i Hercegovini još uvijek potrebne
značajne reforme kako bi ispunila standarde neophodne za napredak na evropskom putu.
Štaviše, dok nedavno usvojeni zakoni predstavljaju korak naprijed, njihova
adekvatna provedba je podjednako nužna, i to na način koji je u skladu sa
evropskim vrijednostima. Ovdje prvenstveno mislim na izmjene i dopune Zakona o
VSTS-u, kao i Zakona o slobodnom pristupu informacijama na nivou institucija
BiH.
S negativne, pak, strane, ne možemo zanemariti da je rukovodstvo
Republike Srpske povuklo nezapamćene poteze na podrivanju ustavnog poretka u BiH,
suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu. Svjedoci smo zabrinjavajućih dešavanja
u oblastima slobode izražavanja, slobode medija i slobode udruživanja u
Republici Srpskoj. Kriminalizacija klevete, kao i planovi za ograničavanje
funkcionisanja i aktivnosti organizacija civilnog društva su veliki koraci
unazad.
Ovo su vremena velikog zaokreta u pristupu EU-a i država članica kada je
riječ o proširenju. Sama činjenica da je otvaranje pristupnih pregovora čak postala
tema o kojoj se raspravlja kao o svojevrsnoj mogućnosti označava ogromnu
promjenu u odnosu na period kada sam preuzeo dužnost ambasadora EU-a u BiH
2019. godine. Ovo je prilika koju BiH treba iskoristiti, ali da budem potpuno
jasan, nema pregovaranja oko teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, kao
ni i oko zaštite i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u cijeloj
zemlji.
Trenutno kadrovi iz
Republike Srpske u bh. institucijama ne žele da usvajaju zakone koje je načelno
usaglasio i usvojio Savjet ministara BiH, dok se ne riješi pitanje Zakona o
Ustavnom sudu BiH? Kako komentarišete ovo pitanje i šta bi tu trebalo učiniti?
Bosna i Hercegovina jednostavno ne može priuštiti više blokada i
propuštenih prilika. U augustu su se lideri koalicionih stranaka na nivou BiH
usaglasili da usvoje set zakona za rješavanje nekih od četrnaest ključnih
prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Realizacija ovog sporazuma svodi se
na povjerenje i koalicionu saradnju na državnom nivou i sporazum treba poštovati.
Štaviše, neprihvatljivo je politiku tretirati kao opasnu igru na ivici
sukoba, gdje se na prijetnje gleda kao na legitiman način ostvarivanja
političkih ciljeva, a kompromis se smatra nečim nedostojnim. Radnje rukovodstva
Republike Srpske podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, a uskraćivanje imenovanja
sudije Ustavnog suda nije način da se osigura stabilnost ili prosperitet u
Bosni i Hercegovini, već podiže tenzije i stvara pravnu nesigurnost, ali i
otežava svaki dogovor o budućoj reformi.
Reforma Ustavnog suda je dio ključnog prioriteta četiri od četrnaest
ključnih prioriteta i stoga će se morati rješavati. Prioritet zahtijeva jačanje
profesionalizma, nepristrasnosti i nezavisnosti Suda i njegovih sudija,
uključujući i unapređenje procedura njihovog imenovanja.
Ako rukovodstvo Republike Srpske želi reformu Ustavnog suda, trebalo bi
da sa svojim koalicionim partnerima radi na usaglašavanju akcionog plana za
ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i donošenju rješenja u skladu sa Mišljenjem
EU-a i ustavnim poretkom u BiH. Prijetnja blokadom rada institucija je toksičan
način vođenja politike koji je ovu državu već previše koštao.
Kako Delegacija EU u
Bosni i Hercegovini sarađuje sa vlastima u Republici Srpskoj i da li se nešto
promijenilo u posljednjih, recimo, šest mjeseci?
U cijelosti smo posvećeni pravičnom razvoju u cijeloj Bosni i
Hercegovini. Naša posvećenost cijeloj zemlji znači da sarađujemo sa vlastima na
svim nivoima širom Bosne i Hercegovine.
Da li se ta saradnja komplikuje kada vlasti sprovode retrogradne zakone,
u suprotnosti sa njihovim iskazanim ambicijama za pridruživanje EU? Definitivno
da. Da li negiranje genocida u Srebrenici opterećuje naše odnose, ili kada
Milorad Dodik ističe svoje divljenje Rusiji, sve do samih susreta s predsjednikom
Putinom, čovjekom koji je direktno odgovoran za pokretanje protupravnog,
neopravdanog, ničim izazvanog rata u Ukrajini? Svakako. Ali komunikacijske
kanale i dalje držimo otvorenima, između ostalog, i da bismo izrazili svoje
nezadovoljstvo ovakvim pristupima.
Zaista želim da naglasim da ostajemo apsolutno posvećeni svim bh. građanima,
uključujući i one koji žive u Republici Srpskoj. Na primjer, najugroženije
porodice u ovom entitetu upravo su dobile novac iz Paketa energetske podrške EU-a
u vrijednosti od 70 miliona eura. To je novac koji im se isplaćuje direktno iz
budžeta EU, kako bi im se pomoglo da se izbore sa porastom cijena. Nastavljamo
i sa pružanjem pomoći preduzetnicima i kompanijama širom RS-a, kao i sa drugim
projektima podrške kulturi i sportu, razvoju turizma i podrške temeljnim
slobodama.
EU i njene države članice u velikoj mjeri su najlojalniji i najizdašniji
donator Bosne i Hercegovine, uključujući i Republiku Srpsku. Nisu Rusija ili
Kina te koje investiraju, već EU, koja je ujedno i najvažniji trgovinski
partner Bosne i Hercegovine sa udjelom od preko dvije trećine u trgovini ove
zemlje sa EU.
Kako vidite funkcionisanje
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ima li izazova?
Značajno je
da su vlasti Federacije u potpunosti uspostavljene, nakon četiri godine
tehničkog mandata. Federacija je sada napravila važne iskorake naprijed,
posebno u pogledu energetike, prava civilnih žrtava rata i borbe protiv pranja
novca.
Vlada
Federacije ima krhku parlamentarnu većinu, ali od njih očekujemo da nastave
raditi na zdravorazumskim reformama od koristi za građane i privatni sektor u
Federaciji. Takve reforme treba da dobiju podršku u Parlamentu. Parlament FBiH
također treba imenovati sudiju Ustavnog suda BiH. Uvjeravam vas da smo podjednako
glasni kada je riječ o Federaciji, jednako kao i sa Republikom Srpskom, kada je
to potrebno i kada se obećani koraci ne preduzmu.
Priželjkujemo
veći napredak i spremni smo pružiti tehničke savjete, kao i finansijsku podršku
Vladi Federacije da ostvari i još veće rezultate.
Koliko ste zadovoljni
radom Savjeta ministara BiH?
Novi
Savjet ministara radi funkcionalnije i to je svakako pozitivno. Ipak, ostaje
veliki obim posla na reformama koje se odnose na evropski put i niz važnih
zakona koje treba pripremiti i usvojiti. EU očekuje usvajanje Zakona o sukobu interesa
i Zakona o sudovima, pogotovo jer su oba nacrta zakona pripremljena i spremna.
Oba su ključna za prevenciju korupcije, unapređenje pravde za sve građane i, u konačnici,
poboljšanje kvalitete života.
U
mojim razgovorima sa ljudima širom zemlje, korupcija se javlja kao glavno
pitanje kojim ljudi žele da se politički lideri pozabave. Efikasna prevencija
sukoba interesa u javnom sektoru je ključni instrument za borbu protiv
korupcije i vraćanje povjerenja javnosti u institucije.
Postojeći
sistem uspostavljen 2013. godine ima više nedostataka koji su onemogućili
njegovo efikasno funkcionisanje. Nakon decenije nefunkcionisanja sistema,
krajnje je vrijeme da bh. vlasti usvoje novi zakon, usklađen sa međunarodnim
standardima. To je jedina prava poruka da BiH ozbiljno shvata borbu protiv
korupcije i organizovanog kriminala. Nema apsolutno nikakvog valjanog razloga
da to ne učinite sada.
Jednako
je važan i Zakon o sudovima, koji će također značajno osnažiti pravnu sigurnost
i funkcionisanje pravosuđa u borbi protiv teškog kriminala.
Pored
Zakona o sukobu interesa i Zakona o sudovima, borba protiv organizovanog
kriminala i terorizma, kao i upravljanje granicom bi se unaprijedilo donošenjem
zakona o sprečavanju pranja novca i suzbijanju finansiranja terorizma, potpisivanjem
statusnog sporazuma kako bi se omogućila bolja saradnja sa FRONTEX-om i
usvajanjem Zakona o graničnoj kontroli.
U
ekonomskoj sferi postoje određene obaveze koje je Savjet ministara preuzeo
prihvatanjem Paketa energetske podrške. U svjetlu Plana rasta za Zapadni Balkan
koji je predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, Bosna
i Hercegovina će moći maksimalno iskoristiti nova sredstva kroz ključne
ekonomske i energetske reforme.
Nažalost,
kada je u pitanju korištenje evropskih fondova, Bosna i Hercegovina i dalje
riskira da propusti prilike. Na primjer, nije imenovan nacionalni koordinator
za sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Savjetu ministara smo
jasno stavili do znanja da su, bez nacionalnog koordinatora, IPA fondovi upitni.
Republika Srpska nema
namjeru da odustane od svog stava prema Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku
u BiH, kojeg ne priznaje. Koje je vaše gledište po ovom pitanju? Kako riješiti taj
Gordijev čvor?
Dozvolite
mi da apsolutno jasno naglasim da EU podržava misiju visokog predstavnika i
njegovog ureda.
Prijetnje
visokom predstavniku su neprihvatljive. Istovremeno su to i prazne prijetnje,
utoliko što su neprovodive.
Nadalje,
retorika i potezi koje izazivaju podjele i destabilizaciju u Bosni i
Hercegovini samo jačaju potrebu za međunarodnom supervizijom, dok bi, s druge
strane, kredibilan i održiv napredak na realizaciji Agende 5+2 u konačnici
doveo do okončanja međunarodne supervizije.
Stoga
bi protivnici međunarodne supervizije trebali odabrati put stabilnosti i
reformi, umjesto prijetnji i eskalacije da bi postigli ovaj cilj.
U Republici Srpskoj
usvojene su izmjene Krivičnog zakonika koje, između ostalog, inkriminišu
klevetu. Delegacija EU-a u Bosni i Hercegovini je upozoravala i protestovala,
ali je uprkos tome zakon stupio na snagu. Šta se može učiniti po ovom, ali i po
drugim pitanjima, osim pukog negodovanja? Može li se nešto učiniti po tom
pitanju?
Neću
kriti od vas da je kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj predstavljala
jedno ogromno razočarenje, posebno nakon višemjesečnog zalaganja protiv njegovog
usvajanja na najvišem nivou.
Uvjeravam
vas da za nas ova borba još nije završena. Nastavit ćemo da tvrdimo da kriminalizacija
klevete predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i medija. Pomno ćemo
pratiti provedbu i također tražimo načine kako zaštititi one koji bi se mogli naći
na meti zakona.
EU
finansira veliki broj inicijativa za slobodu medija i civilnog društva, a mi
ćemo iskoristiti sve alate koji su nam na raspolaganju da se suprotstavimo ovom
zakonu i podržimo slobodu medija.
Nedavno je usvojen nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS.
Kako gledate na ovaj zakon?
Kategorički
se protivimo bilo kakvim dešavanjima koja bi mogla uticati na sposobnost
organizacija civilnog društva da slobodno djeluju. Naše protivljenje Zakonu je
jasno istaknuto. Ovaj zakon treba povući iz razmatranja.
Gdine Sattleru, da li je Republika
Srpska pod „tihim finansijskim sankcijama“ EU-a?
Paket
energetske podrške, koji se trenutno isplaćuje i koji podržava najugroženije
porodice u Bosni i Hercegovini, ali i pomaže energetsku tranziciju kao svojevrsno
ulaganje u budućnost, dokaz je da EU i dalje stoji uz narod ove zemlje, na
svakom njenom pedlju.
Finansiranje
je i dalje dostupno za brojne projekte na teritoriji Republike Srpske,
uključujući podršku infrastrukturi, vladavini prava i poštivanju temeljnih
vrijednosti, jačanju demokratskih institucija, reformi javne uprave, ekonomskom
upravljanju i reformi konkurentnosti.
Ipak,
također je važno podsjetiti da je u februaru 2022. godine, u odgovoru na
političku krizu koju je izazvalo rukovodstvo RS-a, Evropska komisija objavila
da je obustavljeno finansiranje dva infrastrukturna projekta duž Koridora 5c
ukupne vrijednosti 600 miliona eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita,
finansiranih kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).
Kao
što je tada naglašeno, spremni smo da deblokiramo ovaj novac kada se za to
steknu uslovi. Mi, kao i svi u Bosni i Hercegovini, želimo da vidimo završetak
Koridora 5c za brže i sigurnije putovanje širom zemlje i bolju povezanost.
Nažalost, uslovi za deblokadu ovog finansiranja još nisu ispunjeni.
Ima li podataka koliko
je sredstava EU do sada donirala Republici Srpskoj, odnosno različitim
institucijama Republike Srpske?
EU
dodjeljuje sredstva na nacionalnoj osnovi. Zbog pristupa programiranju i
implementaciji pomoći EU-a u cijeloj zemlji, nije moguće dati tačan pregled
izdvajanja po različitim administrativnim nivoima zemlje.
Ipak,
brojke su ogromne i značajno su više od bilo kojeg drugog partnera. Od 2014.
godine, preko Delegacije EU-a, za podršku Bosni i Hercegovini dodijeljeno je
više od tri četvrtine milijarde eura bespovratnih sredstava. Dodatno, kroz
Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), EU je do sada finansirala 74
projekta u BiH u oblastima okoliša, transporta, energetike, socijalnih pitanja,
u vrijednosti otprilike istog iznosa u grantovima. Dakle, riječ je o preko 1,5
milijardi eura grantova, odnosno, 3 milijarde KM bespovratnih sredstava u
proteklih deset godina. Poređenja radi, BDP Bosne i Hercegovine iznosi oko 22
milijarde eura.
I
u ovom kontekstu sam spomenuo samo grantove. Bosna i Hercegovina također ima
koristi od izuzetno povoljnih kredita preko partnera kao što su Evropska
investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.
EU,
osim toga, podržava Bosnu i Hercegovinu podržavajući njeno učešće u vodećim
evropskim programima kao što su „Horizon Europe“ za nauku i istraživanje ili
Kreativna Evropa za kulturu i medije.
Iako
ne mogu dati tačne brojke za iznose koji su dodijeljeni Republici Srpskoj, mi
smo posvećeni cijeloj zemlji i finansirali smo niz važnih projekata koji se
nalaze u RS-u. Prekogranični most u Gradišci je jedan primjer. Rekonstrukcija i
restauracija banjalučke tvrđave Kastel je još jedan. Regionalni stambeni
program, koji preko 80% finansira EU, pomogao je stotinama u Republici Srpskoj,
ali i cijeloj BiH, da pronađu dom nakon raseljavanja uslijed ratnih dejstava. Nedavno
sam biciklom prošao stazu u Trebinju, izgrađenu sredstvima EU-a za podršku
razvoju turizma. Ovo je samo nekoliko primjera.
Širom
Republike Srpske postoje korisnici programa kao što su EU4Business, EU4Agri,
EU4DigitalSMEs, EU4Energy, EU4BetterCivil Protection, između ostalih. Upoznao
sam mnoge koji su dobili podršku i to čini stvarnu razliku.
Može li BiH, u
kontekstu evropskih integracija, sadašnjim tempom, ući u EU 2030. godine, koja
se u medijima spominje kao datum?
Ulazak
BiH u EU zavisi od brzine kojom vlasti usvajaju i provode reforme. U slučaju
BiH, ovo također zahtijeva suzdržavanje od radnji koje ometaju proces evropskih
integracija, kao što su podrivanje ustavnog poretka zemlje, ugrožavanje
ljudskih prava i temeljnih sloboda i ograničavanje prostora za građanski
angažman. BiH se treba fokusirati na zadatke koje će zemlja morati obaviti da
postane članica.
Ono
što ću reći jeste da postoji istinska želja institucija EU-a i država članica
da se proces proširenja EU ponovo pokrene. U nedavnom govoru predsjednice
Komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije izričito je naglašena važnost
proširenja.
Ne
možemo i nećemo praviti kompromis po standardima koje zemlje moraju ispuniti da
bi se pridružile EU. Međutim, voljni smo dati nove poticaje za reformu. Novi Plan
rasta za Zapadni Balkan koji je najavila predsjednica von der Leyen podržat će
proces reformi. Razgovor o planu rasta sa lokalnim sagovornicima bit će i okosnica
predstojeće posjete predsjednice von der Leyen regionu.
Da li Delegacija EU u
BiH ima mehanizme da deblokira aktuelnu političku krizu u zemlji?
U obraćanju na konferenciji za novinare nakon 5. Vijeća za stabilizaciju
i pridruživanje u Briselu 19. jula ove godine, visoki predstavnik i potpredsjednik
Borrell je napomenuo da EU posjeduje širok set alata koji se može koristiti za
rješavanje nekonstruktivnog ponašanja.
Ipak, iako nam je jasno da nazadovanje ima opipljive posljedice, željeli
bismo se fokusirati na poticaje. Članstvo u EU učinit će Bosnu i Hercegovinu
bogatijom, stabilnijom i spremnijom za suočavanje s izazovima budućnosti,
uključujući klimatske promjene, energetsku tranziciju i digitalizaciju. EU je
izdvojila značajan iznos novca kako bi podržala Bosnu i Hercegovinu na evropskom
putu.
Pozivamo političke lidere u Bosni i Hercegovini,
posebno u Republici Srpskoj, da pažljivo sagledaju mogućnosti koje se nude i
preduzmu neophodne korake za napredak na evropskom putu, što je želja i jasne
većine građana Bosne i Hercegovine širom cijele zemlje