Kako piše “The New York Times”, Kina se ne trudi da postane predvodnik samo zbog nacionalnog ponosa. To je njen pokušaj polaganja temelja za inovativne kineske kompanije i preoblikovanje tehnološke karte svijeta, a ne svodi se na puko sastavljanje dijelova računara koji se koriste širom svijeta.
“Godine 1978. vidio sam radnike koji su računarske memorije povezivali pomoću igala za šivenje”, kaže Patrik J. Mekgovern, osnivač grupe “International Data Group” i jedan od prvih ulagača u uspješnu kinesku internet kompaniju “Tencent Holdings”.
SAD zasad određuju ritam i smjer savremenog računarstva i komunikacijske tehnologije. Činilo se osamdesetih godina 20. vijeka da je Japan na samom rubu preuzimanja kontrole nad računarskom industrijom, no onda mu je privreda krahirala. I dok je izvoz već dugo glavni pokretač japanske privrede, Kina će uskoro imati najveće na svijetu domaće tržište za internet trgovinu i računare.
Ipak, Kina zaostaje kad je riječ o posvećenosti izgradnji vodeće svjetske industrije poluprovodnika, pa tako i dalje uvozi veliku većinu mikročipova.
Njene najbolje fabrike čipova dvije do tri generacije su u zaostatku za svjetskim liderima. Prestrogi nadzor Vlade mogao bi se pokazati najvećom kineskom slabošću. Razvoj kineskih inovacija mogao bi ograničiti i razmjeran manjak zaštite intelektualnog vlasništva, čime se privrednici obeshrabruju od pokušaja ostvarivanja novih poduhvata.
Ono što plaši konkurente je činjenica da je Kina počela izbacivati talas za talasom nevjerovatnih inženjera hardvera i softverskih programera koji pobjeđuju na međunarodnim tenderima.
Kalifornijski univerzitet iz Berklija planira osnovati računarski kampus u Šangaju, zbog čega su se pojavili strahovi o selidbi tehnologije iz jednog od najboljih američkih mašinskih i računarskih fakulteta.
I sama struktura kineske industrije postaje u sve većoj mjeri orijentisana na inovacije. Ovoga ljeta je Dieter Ernst, jedan od vodećih ljudi organizacije “East-West Center”, izjavio da su Kinezi pretekli Južnu Koreju i Evropu prema ukupnom broju patenata te da ubrzano sustižu SAD i Japan.
Nadalje, Kina je sada drugo po veličini svjetsko tržište preduzetničkog kapitala, koje je naraslo na 7,6 milijardi dolara sa samo 2,2 milijarde 2005. godine.
Istovremeno kineske poduzetnike prati ugled radoholičara kakvim nema premca nigdje u svijetu. “Ako u Pekingu želite pronaći nekog izvršnog direktora u pola osam naveče u petak, garantujem vam da ćete ga pronaći u kancelariji”, kaže Tom Melcher, američki preduzetnik u Pekingu.