Katastrofalna situacija u Japanu vidno se odražava i u Njemačkoj. Prije godinu i po dana vlada je donijela odluku o produženju ugovora o radu nuklearnih elektrana. Time su poništene odluke prethodnih vlada.
Obrazloženje je prilikom donošenja odluke glasilo: atomska energija nije štetna za klimu, povoljna je i državne kase puni velikim novčanim svotama. Pitanje zatvaranja njemačkih nuklearki ovih je dana ponovo pokrenuto. Što to znači za velike elektroprivredne koncerne, saznajemo u prilogu Sedam njemačkih nuklearnih elektrana na tri mjeseca će prestati sa radom, kako bi se ispitala njihova tehnička bezbjednost, odlučila je njemačka vlada. Reakcije predstavnika njemačke elektroprivrede veoma su uzdržana kada je riječ o nuklearnoj katastrofi u Japanu. Do sada, oni su redovno učestvovali u donošenju gotovo svih važnih odluka u vezi sa sudbinom nuklearnih elektrana.
Promjene
Situacija je sada bitno drugačija. Najveći njemački elektroprivredni koncerni RWE, E.ON, EnBW i Vatenfal, koji upravljaju radom 17 nuklearki, ovog puta će zbog njihovog tromjesečnog zatvaranja da plate cijenu. Kolika bi ona mogla da bude, procjenjuje Volfgang Fafenberger, profesor Univerziteta Jakobs u Bremenu.
„Nuklearke koje će privremeno biti zatvorene godišnje prave promet od oko dvije milijarde evra. To znači da bi čista zarada mogla da iznosi 200 do 300 miliona evra, od čega mora još da se odbije porez. To znači da je i država na gubitku. Ali, sa druge strane, ako imate na raspolaganju druge elektrane koje zarađuju više nego što je prethodno planirano, onda se to opet na kraju izjednači.”
U rukama četiri najveća elektroprivredna koncerna, pored nuklearki, su i elektrane na ugalj, odnosno gas. Dakle postoje mogućnosti za proizvodnju struje i bez korišćenje nuklearne energija, ali viši su troškovi njihovog rada što bi dovelo i do poskupljenja cijena struje.
Različita mišljenja
Na koji način je najbolje prestati sa korišćenjem nuklearne energije, pitanje je oko koga stručnjaci u Nemačkoj još uvijek nisu složni. Nuklearke i dalje donose najveću zaradu, i to čak oko milion evra dnevno, smatra Luc Mec sa berlinskog univerziteta. Zato i ne bi trebalo da čudi što se Jirgen Grosman, direktor elektroprivredne kompanije RWE, ne slaže sa odlukom njemačke vlade.„Često sam sebi postavljao to pitanje i nije lako dati odgovori, ali ipak mislim da bi nuklearne elektrane u Njemačkoj trebalo i dalje da rade. Mislim da je odluka vlade donijeta prošle jeseni o produženju ugovora za rad nuklearki bila ispravna.” Dok političari u Njemačkoj diskutuju o budućnosti nuklearnih elektrana, pojedini građani donose konkretne odluke. Ponuđači ekološke struje tako ovih dana imaju navalu novih mušterija, kojih je dnevno osam puta više nego ranije.
Tekst je preuzet sa portala www.dw-world.de