Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku Švedske, u aprilu je preminulo ukupno 10.458 ljudi, tako da je to najsmrtonosniji mesec u Švedskoj od decembra 1993. godine, kada je u epidemiji sezonskog gripa preminulo 11.057 osoba.
Zemlja je vrlo brzo odustala od restriktivnih mera karantina koje su uvedene u drugim državama Evrope, bazirajući svoj pristup u borbi sa epidemijom na principu odgovornosti.
kole su otvorene za decu mlađu od 16 godina, zajedno sa kafićima, barovima, restoranima i drugim poslovnim objektima, a na građane je apelovano da poštuju mere fizičkog distanciranja.
U aprilu ove godine, usled epidemije koronavirusa, u Švedskoj je zabeleženo 10.458 smrtnih slučajeva, najviše od decembra 1993. godine.
Te godine Švedska je imala 97.008 smrtnih slučajeva ukupno, najviše nakon 1918. godine, kada je pandemija španskog gripa odnela veliki broj života u zemlji.
Iz švedskog zavoda za statistiku navode da ne postoji zvanično objašnjenje za tako veliki broj umrlih decembra 1993. godine, ali napominju da je u to vreme vladala epidemija gripa.
Prema preliminarnim podacima, broj smrtnih slučajeva u Švedskoj je u padu od kraja aprila, uključujući i Stokholm, epicentar epidemije u ovoj zemlji, koji je početkom aprila imao najveći broj preminulih od posledica kovida 19.
Švedski pristup epidemiji bio je predmet kritike kako u zemlji, tako i u inostranstvu, a broj umrlih od kovida 19 u ovoj zemlji znantno je viši nego u susednim zemljama koje su uvele restriktivnije mere.
U Švedskoj je od početka epidemije zabeleženo 30.377 slučajeva zaraze koronavirusom, od čijih je posledica do sada umrlo 3.698 ljudi.
Istovremeno, u Geteborgu, čuveni plavo-beli tramvaji prestali su po podne da saobraćaju nakon što su zvaničnici sindikata vozača Komunal izrazili bojazan za zdravlje i bezbednost vozača tokom pandemije.
Komunal je saopštio švedskim medijima da nisu svi vozači bili odvojeni od putnika i da su ih primoravali da rade na linijama gde je bilo mnogo ljudi.