Predsjednik stranke Narod i pravda i ministar vanjskih
poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pobrojao je jučer na svom
Facebook profilu neke od dostignuća vlasti na različitim nivoima, a koje
predvode stranke trojke, odnosno SDP, NiP i Naša stranka. Kazao je kako su
uspjesi postignuti za samo 7.5 mjeseci od imenovanja, te “uz najdestruktivniju
opoziciju koja sve blokira”.
Na kraju je napisao: “O kriminalu koji otkrivamo u ovom
postu nisam pisao, ima vremena da sve iz Autocesta, Elektroprivrede, BH
Telecoma i drugih donedavno stranačkih kompanija iznesemo u javnost”.
Upravo ova posljednja rečenica iz Konakovićevog izlaganja je
nešto o čemu ćemo u nastavku.
Naime, ministar posljednjom rečenicom želi da poruči
javnosti kako su Autoceste Federacije BiH, Elektroprivreda BiH, BH Telecom i
druga javna preduzeća donedavno bila stranačka, a da to sada nisu.
Preciznije poručuje nam da su bila stranačka dok su u
izvršnoj vlasti bili SDA, SBB, DF i HDZ BiH, a da su dolaskom na vlast NiP-a,
SDP-a, Naše stranke, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 to prestala biti.
U nastavku ćemo o tome kako su imenovani direktori u
navedenim javnim preduzećima, a taj proces će nam sam reći da li su prestala
biti stranačka ova javna preduzeća.
Krenimo od Autocesta FBiH. To je prvo imenovanje koje je
izvršila federalna Vlada na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem.
Kršenje zakona koje nema ko da sankcioniše
U maju ove godine za vršioca dužnosti direktora Autocesta
FBiH Vlada imenuje Denisa Lasića.
Ovim imenovanjem, prekršen je Zakon o sukobu interesa u
organima vlasti FBiH, s obzirom da se u Zakonu navodi da “izabrani dužnosnici,
nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja javne funkcije i šest
mjeseci nakon prestanka vršenja te funkcije ne mogu biti članovi upravnog
odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta niti biti u
svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću”.
A Lasić, koji
je kadar HDZ-a BiH, do kraja aprila bio je ministar prometa i komunikacija u
Vladi FBiH, tako da nije prošao ni mjesec od prestanka obavljanja dužnosti u
izvršnoj vlasti, a ne šest kako to Zakon nalaže.
Problem je što
sukob interesa Lasića nije imao ko da utvrdi s obzirom da ne postoji tijelo za
utvrđivanje sukoba interesa, budući da je ta nadležnost oduzeta Centralnoj
izbornoj komisiji 2013. godine, a do danas nije donesen novi, niti izmijenjen
postojeći Zakon o sukobu interesa.
Da se u
Autocestama nije promijenilo ništa kada je riječ o imenovanju uprave, govori
nam i činjenica da je i prethodna Vlada kojom je rukovodio Fadil Novalić (SDA)
također nezakonito imenovala direktora.
Za direktora
Autocesta Vlada premijera Novalića je imenovala Elmedina Volodera (SDA), koji
je u tom momentu bio zastupnik u Parlamentu FBiH. I to imenovanje je bilo
nezakonito, jer po Zakonu ne možete iz zakonodavne vlasti biti imenovani u
javno preduzeće. Zakon izabranim zvaničnicima izričito zabranjuje imenovanje u
upravu javnih preduzeća šest mjeseci nakon prestanka mandata.
I tada, kao i
danas, sukob interesa nije imao ko da utvrdi, pa je Voloder uredno nastavio
obavljati funkciju direktora dvije godine.
Dakle,
Autoceste FBiH su ostale stranačko preduzeće kao što su i bile.
Depolitizacija
javnih preduzeća? Ma šta će nam to…
Idemo na javno
preduzeće broj 2.
Krajem
septembra, za v.d. direktora javnog preduzeća BH Telecom imenovan je Amel
Kovačević, bivši savjetnik ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Zakon o
sprečavanju sukoba interesa ne dozvoljava savjetnicima izabranih zvaničnika da
rukovode javnim preduzećima šest mjeseci nakon isteka mandata.
Nakon ovog
imenovanja oglasili su se iz Transparency International BiH.
“Amel
Kovačević je član NiP-a a njegovo imenovanje sa političke funkcije direktno na
poziciju direktora jednog od najznačajnijih javnih preduzeća suprotno je kako
Zakonu o sukobu interesa BiH tako i deklarativnom opredjeljenu nove vlasti u
FBiH za ispunjavanje uslova iz 14 prioriteta Evropske komisije, među kojima se
posebno naglašava potreba depolitizacije javnih preduzeća”, saopćili su iz
TIBiH.
I Novalićeva
Vlada je slično imenovala rukovodioce u BH Telecomu kao i Nikšićeva.
Naime,
prethodna Vlada je za direktora ovog javnog preduzeća imenovala Sedina
Kahrimana, predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Podsjetimo, u uprave
javnih preduzeća po Zakonu ne mogu biti imenovane osobe koje obavljaju
stranačku funkciju.
Dakle, gdje je
stala prethodna, nastavila je aktuelna Vlada FBiH.
Idemo na javno
preduzeće broj 3.
Ako pogledamo
imena koja je Vlada FBiH imenovala u augustu ove godine za nove članove
Upravnog odbora Elektroprivrede BiH, vidjet ćemo da se radi o nastavku
dosadašnje prakse po kojoj izvršna vlast u upravljačke strukture javnih
preduzeća imenuje stranačke osobe.
Nakon što je
bivša Vlada za direktora EPBiH imenovala Admira Andeliju, člana Glavnog odbora
SDA, aktuelna Vlada na funkciju v.d. direktora EPBiH imenuje Sanela
Buljubašića, člana Predsjedništva KO SDP Tuzla.
I drugi
direktori koji su imenovani u upravu ovog javnog preduzeća imaju stranačke
funkcije. Tako je stranka PDA dobila dvije pozicije u UO Elektroprivrede BiH.
Nevad
Ikanović, koji je sada v.d. direktora za snabdijevanje i trgovinu, član je
Glavnog odbora PDA Banovići. On je svojevremeno u EPBiH bio direktor za
proizvodnju, ali je smijenjen 2019. godine.
Sanela
Jurišić, koja obnaša funkciju v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove u
EPBiH, članica je GO PDA BiH i predsjednica Asocijacije žena PDA Tuzla.
O reformama
pričaj, a zakone skrivaj
Dakle,
analizirali smo imenovanja u samo tri javna preduzeća za koja je Konaković
napisao da su “donedavno bila stranačka”.
Nažalost, nisu
samo donedavno, to su ostala i danas. A ostat će i ubuduće, jer Vlada
Federacije BiH ne vraća u proceduru Prijedlog zakona o sukobu interesa u
institucijama FBiH koji je povukla iz procedure čim je preuzela dužnost.
Da pomenuti
zakon nije povučen iz procedure, i da je usvojen u Parlamentu FBiH, mnoga od
ovih nezakonitih imenovanja se ne bi desila, jer bi po novom zakonu bilo
formirano tijelo koje bi odlučivalo o sukobu interesa.
No, i
postojeći Zakon o sukobu interesa ima jasne odredbe koje sprečavaju imenovanja
koja smo pobrojali u ovom tekstu, ali predstavnike političkih stranaka u vlasti
to ne zanima, jer jednostavno nema ko da ih sankcioniše. Za njih zakon ne
postoji.
Postoji samo
priča kako se ide u pravcu evropskih integracija, a depolitizaciju javnih
preduzeća koja je striktna obaveza na tom putu ćemo ostaviti nekim drugim
državama da je provode.