Poslaničku ruku više, taman za prostu većinu imaju liste opozicionog i suprostavljenog bloka. Iako bi to trebalo da znači da će Milo Đukanović, odnosno njegov DPS, otići u opoziciju, ne treba zaboraviti da su na suprotnoj strani ekstremno nacionalistička lista predvođena DF-om, demokratska lista – predvođena Demokratama i građanska lista koju predvodi URA Dritana Abazovića. Upravo je Abazović predlagač ekspertske vlade kao privremeno rješenje za Crnu Goru.
„Crna Gora prvi put u istoriji mijenja vlast na izborima i to novo iskustvo, samim tim i veliki izazov“ kaže za BUKU politički analitičar Boris Raonić.
Mnogi su željeli i očekivali, ali pitanje je – je li pad DPS-a iznenađenje.
„Kada se poslije 30 godina u jednoj zemlji promijeni vlast svakako teško je reći da je u pitanju iznenađenje. Promjene stranaka na vlasti trebalo bi da budu propraćene sa mnogo manje tih pitanja. Međutim slučaj Crne Gore svakako je vrlo poseban ne samo na Balkanu nego i u Evropi. I čini mi se da iako su svi znali da je ovaj scenario moguć i pomalo se za njega i spremali, ipak na kraju postoji doza iznenađenja da se ovo sada desilo. Posebno imajući u vidu činjenicu da je Milo Đukanović 2018. vrlo ubjedljivo osvojio predsjednički mandat u prvom krugu predsjedničkih izbora i da je za svega dvije i po godine došao do toga da vrlo lako može biti u situaciji da ni na jedan način ne može sastaviti vladu u kojoj će biti njegov DPS“ kaže novinar BBC na sprkom Aleksandar Miladinović koji godinama prati političku situaciju u Crnoj Gori i izvještava tokom izborne noći.
Politički analitičar Boris Raonić smatra da Crnoj Gori treba ozdravljenje u shvatanju politike, koja mora biti plemenita vještina, utakmica ljudi koji imaju različite vizije napredka.
„Crna Gora može lako ostvariti sve svoje potencijale ukoliko ovaj trenutak iskoristimo da zaustavimo neke negativne trendove poput shvatanja politike ničim do sredstvom za postizanje beneficija“ smatra Raonić. Dodaje da proces formiranja vlasti neće biti nimalo lak, jer se promjena vlasti, kako kaže, nakon više decenija vlasti jedne partije, provodi do sitnih detalja.
„Taj zadatak pred liderima tri koalicije postavlja i određene rizike, a primjer nije daleko od nas – Srbija, gdje smo imali promjene – petooktobarska revolucija, koja je na kraju propala“ pojašnjava Raonić.
“Sada je trenutak da se prestane sa atmosferom, shvatanja politike kao sredstva za postizanje beneficija, i onda ova mala država, može lako da ostvari svoje potencijale”, dodao je Raonić.
Rizika, ko god da bude odlučivao o političkim procesima je puno:
• rješavanje finansijskog bankrota
• suočavanje sa pandemijom Covid-19
• nastavak EU integracija
• smanjenje polarizacije društva
KAKO ĆE FUNKCIONISATI NOVA VEĆINA
Politika DPS-a okrenuta je proevropski, za vrijeme DPS-ovog upravljanja državom Crna Gora je pristupila NATO savezu, a istovremeno je zemlja Zapadnog Balkana koja je najbliža članstvu u Evropskoj uniji.
Broj jedan vanjskopolitičkih ciljeva Crne Gore pod vlašću DPS- bile su upravo ove dvije zajednice, promjenom vlasti to bi se moglo promijeniti.
DF je politički subjekt čiji su lideri nepravosnažno osuđeni za pokušaj državnog udara, a njihova nacionalistička politika orijentisana je proruski. Teško je prognozirati kako će se pozicionirati Crna Gora između Zapada i Rusije. Ukoliko tri liste koje su opozicija DPS-u, budu formirale novu većinu biće zanimljivo kako će se odnositi prema Rusiji, odnosno Zapadu s obzirom na ideološke razlike ovih listi. U teoriji će to biti bez problema, lideri tri liste koje mogu formirati većinu na današnjem sastanku su dogovorili četiri principa:
• nova, demokratska vlast će odgovorno sprovoditi sve međunarodno preuzete obaveze,
• nova vlast će realizovati sve neophodne reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila EU,
• nova vlast će biti ekspertska,
• nova vlast će u potpunosti biti posvećena poštovanju Ustava i primjeni zakona, uz izmjene, dopune i reviziju svih diskriminatorskih zakonskih i podzakonskih akata, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovijesti
„Ključno je pitanje kako će ta koalicija uopšte funkconisati, zato što se u njoj nalazi 19 stranaka, pride još i intelektualci. Srbija je to vidjela kroz period vladavine DOS-a koji je došao na sličnom talasu narodnog nezadovoljstva prethodnom vlašću, a onda se jednostavno rastavio na sastavne dijelove zato što je koalicija bila isuviše složena i raznorodna.. Crnogorska ima 19 stranaka i dodatno pojedince. Pitanje je koliko je to uopšte funkcionalni mehanizam koji može da uopšte efikasno vrši vlast te će stoga upravo od umiješanosti i koordiancije te tri liste puno zavisiti i u razvoju i snaženju ili slabljenju buduće većine“.
KAKO POMIRITI EVROPSKU CRNU GORU I DF
Po prvi put u predizboroj kampanji najveća vjerska zajednica se odredila u smislu biranja političkih lidera. Slanjem predizbornih poruka u političke procese uključila se srpska pravoslavna crkva. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije odigrao je ključnu ulogu u kampanji prosrpskih stranaka, a i sam je iskoristio pravo glasa. Kako kaže, prvi put. Jasno je da je su vjernici SPC-a najvjerovatnije glasali za DF koji će preuzeti upravljanje državom koja je članica NATO saveza, a ovaj politički subjekt dan ulaska Crne Gore u NATO nazvao je najtužnijim danom u istoriji Crne Gore.
Od početka godine u u Crnoj Gori organizovane su litije, čak i u doba pandemije Covid19, nakon što je skupštinska većina predvođena DPS-om usvojila Zakon o slobodi vjeroispovesti koji na državu prenosi vlasništvo vjerskih objekata izgrađenih do decembra 1918, a za koje vjerske zajednice ne dokažu vlasništvo. Skoro godinu dana Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je ključna politička tema. Srpska pravoslavna crkva tražila je promjenu zakona, a uticali su na promjenu vlasti.
Jasno je da DF sada najjači politički subjekt nove većine s 27 mandata, a portparol ove stranke Marko Kovačević u razgovoru za portal BUKA siguran je u to da će oni formirati vlast.
„Formiraćemo vlast sa ostale dvije opozicione kolone. Danas smo ustanovili četiri principa na sastanku lidera naših koalicija. Vlast možemo formirati bez manjinskih stranaka ali će njima biti pružena šansa da učestvuju u izvršnoj vlasti“ kaže Kovačević ne odgovarajući kako će svoje proruske stavove pomiriti s Evropom.
„Vlast možemo formirati bez manjinskih stranaka ali će njima biti pružena šansa da učestvuju u izvršnoj vlasti. Naša koalicija može da ponudi i premijera i čitav sastav vlade, ali ćemo tražiti najbolji model koji će zadovoljiti sve učesnike u vlasti ali i građane koji su iskazali svoju volju na izborima“ dodaje Kovačević.
Kako spojiti proruski i propravoslavni DF sa Evropom, biće pitanje i za njihove buduće koalicione partnere.
Narodni poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore koja je unutar koalicije „Mir je naša budućnost“ osvojila 10 mandata Momo Koprivica za BUKU izborne rezultate komentariše kao istorijske.
„Ovo je prva mirna smjena vlasti na izborima nakon 115 godina od donošenja prvog Ustava. Građani su olovkom porazili diktaturu. Ovo je uvod u demokratizaciju društva i izgradnju institucija vladavine prava. Tri opozicione izborne liste imaju apsolutnu većinu od 41 poslanički mandat. Prije izbora smo rekli da sa DPS nećemo ništa i tačka. Tako će i biti. DPS je potjeran u političku prošlost“ kategoričan je Koprivica.
Demokrate, kako kaže Koprivica, neće uslovljavati postizborni period, cilj im dana principijelnim osnovama sprovedu u djelo ono što je većinska volja građana.
„To je prije svega slanje DPS u političku prošlost i da Crna Gora prodiše punim plućima. Mi garantujemo stabilnost i prosperitet države. Garantujemo ostvarenje demokratskih ideala. Iako opozicija ima apsolutnu većinu bez manjinskih partija, odmah u izbornoj noći uputili smo poziv i pružili ruku svim manjinskim partijama da uđu u vlast i sudjeluju u punom kapacitetu. To je veliki prilog i političkoj kulturi i stabilnosti države i društva“ kaže Koprivica.
Demokrate spadaju u red političkih subjekata koji su i prije izbora tražile izmjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali jasno podcrtavajući da žele ravnopravnost vjerskih zajednica, a ne zaštitu samo jedne vjerske zajednice.
„U odnosu na Vaše pitanje kako pomiriti Svetog Vasilija Ostroškog i evropski pravac, moram istaći da je to konfrontiranje nesuvislo. To nisu suprotstavljene vrijednosti. Mi kao građanska partija garant smo evropskih vrijednosti i uvijek smo se zalagali za poštovanje svetinja sve tri tradicionalne konfesije, a kult Svetog Vasilija Ostroškog u Crnoj Gori uvijek je bio univerzalno poštovan i od pripadnika drugih konfesija. Različiti identiteti su izvor snage Crne Gore. Zajedništvo u različitostima i pomirena Crna Gora su naša osnovna opredjeljenja“ kaže Koprivica.
„Vasilija Ostroškog i EU integracije po svemu sudeći mogli bi da spoje stručnjaci, odnosno moglo bi da se pojavi varijanta ekspertske vlade koja bi bar privremeno premošćavala ove razlike. Ekspertska vlada bi bila privremena i trajanje bi bilo ograničeno na dvije ili tri godine koja bi pripremila teren za nove i kako opozicija kaže ravnopravne izbore“ smatra Miladinović.
Na naše pozive nisu se javljali ni lideri manjinskih stranaka, niti iz pokreta URA. Iz, i dalje vladajućeg DPS-a, niko nije bio raspoložen za komentar. Poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore dao nam je komentar kraći od njegove političke funkcije „Bez komentara. Hvala Vam“.
Boris Raonić zapaža još jednu šutnju, šutnju međunarodne zajednice što je, kako kaže, neuobičajeno.