Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" iz Konjica ističe da su parlamentarci tražili da se ide u redovnu proceduru donošenja Zakona, a što se ne može protumačiti drugačije nego kao namjerno odugovlačenje postupka u cilju nastavka izdavanja energetskih dozvola za mini HE.
"Nažalost, parlamentarci su na ovaj način pogazili svoje stavove iz juna prošle godine kada su i donijeli famozni Zaključak o obustavi gradnje malih HE", ističu.
Iz Udružena Eko akcija ističu da Hitna izmjena zakona kojim bi se konačno zabranila gradnja malih hidroelektrana u Federaciji BiH nije prošla zahvaljujući zastupnicima DF-a, SDP-a i HDZ-a.
"Zastupnici HDZ-a, SDP-a i DF-a su tajkunima poklonili vrijeme da prikupe dozvole za betoniranje još rijeka", kažu iz Eko akcije.
Podsjetimo da je u junu prošle godine u FBiH donesena odluka o izričitoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana. Aktivisti smatraju da je ovaj Prijedlog bio korak da se ta odluka ugradi u pravni okvir i omogući da se rijeke sačuvaju.
Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se obustavlja izdavanje izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane po hitnom postupku bio je danas na dnevnom redu 21. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
PROCEDURA USPORENA
Nacrt zakon kojim treba urediti problematiku gradnje malih hidrocentrala na vodotokovima u Federaciji Bosne i Hercegovine prihvaćen je većinom glasova zastupnika na današnjoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.
Nacrt je upućen u javnu raspravu od 30 dana i zaključeno da u formi prijedloga treba biti pred zastupnicima najkasnije u junu ove godine.
Ovaj akt čiji je službeni puni naziv sada Nacrt zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH predložila je Federalna vlada te kao jednu od novina predvidjela definiciju malih hidroelektrana (mHE) kao hidroenergetskih objekata instalirane snage do 10 MW (megavat) uključujući i tu gornju granicu.
Također je Vlada predvidjela obustavu izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane. Od toga su izuzeti podnosioci zahtjeva koji do stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko ga odobri Parlament, budu imali zaključene ugovore s nadležnim organom o dodjeli koncesije, s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.
Ovaj zakon, odnosno dopune sadašnjeg Zakona o električnoj energiij, Vlada je predložila realizirajući zaključak Predstavničkog doma iz juna prošle godine, kojim je naređena potpuna obustava gradnje malih hidrocentrala u cijeloj FBiH, a Vlada zadužena da u međuvremenu i legislativno uredi tu oblast, u cilju zaštite vodotokova i okoliša od nekontrolirane eksploatacije i uništavanja.
U junskoj raspravi koja je rezultirala takvim zaključkom rečeno je da korist od gradnje malih hidroenergetskih postrojenja ima samo uska grupa ljudi stičući značajan finansijski kapital, dok država nema prihvatljive dobiti, a rijekama i okolini se nanosi nemjerljiva šteta.
Federalna vlada je nakon tih događaja zadužila njena nadležna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz njihovih nadležnosti u skladu s ovim zaključkom Predstavničkog doma.
Potom je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila dopune Zakona o električnoj energiji, i to u formi konačnog prijedloga, a ne nacrta, te predložila da ih zastupnici razmotre po hitnom postupku.
Međutim, današnjom većinskom odlukom zastupnika, procedura akta je usporena jer je izglasano njegovo 'vraćanje' u formu nacrta. To u praksi najčešće znači da će akt proći i javnu raspravu prije daljnje parlamentarne procedure, što se desilo i u ovom slučaju.
Zbog ovog usporavanja, reagiralo je nekoliko zastupnika. Neki od njih su kazali da ne mogu vjerovati da neki parlamentarci govore suprotno od izgovorenog u junu prošle godine.
Predsjedavajući Kluba Hrvatske demokratske zajednice Marijan Klaić potom je kazao da se i taj klub zalaže za zakonsko uređenje ove oblasti, ali da je javna rasprava potrebna kako bi budući novi zakon uspostavio balans između željene zaštite vodnog prirodnog bogatstva i proizvodnje čiste, ekološki prihvatljive, a ekonomski opravdane proizvodnje električne energije, pa i u kontekstu željene energetske nezavisnosti.
Sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta je nakon ove tematike nastavljena prema dnevnom redu.