Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Dragan Stanković istakao je u završnoj riječi u Narodnoj skupštini Republike Srpske o ovom aktu da Srpska ima pravo da uređuje i obezbjeđuje svojinske i obligacione odnose, te zaštitu svih oblika svojine.
On je rekao da je bilo potrebno odrediti imovinu za svaki nivo vlasti da bi vlast u Republici Srpskoj funkcionisala nesmetano.
Zakonom o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti uređuje se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti Srpske, a koju oni koriste za obavljanje njihove osnovne djelatnosti, po sili zakona postaće svojina tih subjekata", rekao je Stanković.
On je naveo da se na ovom planu misli na nepokretnu imovinu u kojoj subjekti javne vlasti obavljaju svoje djelatnosti poput objekata i zgrada, ali i na imovinu koja je potencijal ekonomskog razvoja Srpske, jedinica lokalne samouprave i svih građana, što su opšta i javna dobra, te dobra u opštoj upotrebi.
"Da bi javna vlast mogla funkcionisati potrebno je da subjekti koji vrše tu vlast budu vlasnici određenih nepokretnosti, te da njima mogu da raspolažu kako bi izvršili svoje primarne funkcije, što je stav Venecijanske komisije", rekao je Stanković.
On je dodao da je potrebno da se te nepokretnosti mogu upisati u javne evidencije o nepokretnostima sa određenim pravima i nosiocima tih prava.
"Time bi se omogućio nesmetan pravni promet, a time i ekonomski i privredni razvoj", rekao je Stanković.
Poslanik SDS-a Darko Babalj poručio je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da su šume i vode vlasništvo Srpske.
"Niko u Republici neće dozvoliti da to bude drugačije", rekao je Babalj tokom poslaničke rasprave o Prijedlogu zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji se razmatra po hitnom postupku.
Odmah su reagovali i poslanici Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji su ocijenili su da je sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) sa tačkama dnevnog reda koje se tiču zakona o entitetskom visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i o nepokretnoj imovini, "dosada najgrublji nasrtaj na Dejtonski mirovni sporazum".
O tome je govorio i poslanik ove stranke u NSRS Senad Bratić koji je rekao a niko ne spori da Republika Srpska raspolaže imovinom, ali, kako kaže ona ne može da bude vlasnik.
„BiH je jedini siguran krov nad glavom za sve nas, ne donosimo odluke koje se ne mogu provoditi i stvarajmo bolje društvo za generacije koje dolaze. Ovo što se pokušava u NSRS je suprotno ustavu, zakonima i dejtonskom mirovnom sporazumu i ponovo će biti predmet odlučivanja isamo gubimo vrijeme, stvaramo trošak, pravimo tenzije, umjesto da se bavimo životnim stvarima“, rekao je Bratić.
On je pozivao rukovodstvo Narodne skupštine i zamolio sve narodne poslanike da se, kako kaže, suprostave protivustavnom i nedemokratskom prenosu nadležnosti.
„Time stvaramo ambijent u kojem nema životnih tema. Nadam se da smo nešto naučili u ovih godinu dana kad se izlazi iz okvira nadležnosti. Tražim da se vrati dignitet Narodnoj skupštini i da radimo u skladu sa mandatom datom po ustavu. Ovo pitanje bi trebalo da riješi u Parlamentarnoj skupštini. Kroz ovaj zakon se pokušava imovina upisati na entitet. Ovo je antidejtonska djelatnost i molim da se ovo prenese na parlamentarnu skupštinu i da se ovo riješi na jedan dobar način po oba entiteta“, kazao je Bratić.
Prvi zakon koji je osporen iz ovih oblasti jeste pitanje raspolaganja državnom imovinom, kojeg je poništio OHR 2005. i 2011. godine.
Odlukom iz 2005. godine, OHR je nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Prema tom zakonu, svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom ništavan je.
Radi se o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koja ostaje na snazi do sve dok se u Parlamentarnoj skupštini BiH ne donese zakon kojim će se utvrditi što je imovina BiH, a što njena dva entiteta Federacije BiH i Republike Srpske te Brčko distrikta BiH kao treće zasebne administrativne jedinice. Na taj zakon se čeka gotovo 20 godina.