Mnogi žele i željet će prisvojiti tzv. “bosanskog ponija”, kažu ljubitelji i poznavaoci ove vrste. Snažan je i izdržljiv uz skromne potrebe za hranom, prilagodljiv različitim klimatskim uslovima, vješt po najneprostupačniji mjestima, a uz to sve, jako je dobre naravi, prenosi N1.
Te tvrdnje nam je potvrdila i Sanija Durmić, ljubiteljica konja. Sa jednim takvim konjem je odrastala, priča nam. Pored Veterinarskog fakulteta ne prođe, kaže, da ne zastane pred njim. Posjednja vijest je vidno razočarala.
“Divan bio. I slike njegove imam i vjerujte da me sad natjeralo da zaplačem. Ovo kroz suze govorim jer sam razočarana da se to moglo dozvoliti”, kazala nam je Sanija Durmić.
Vijest da je Slovenija prisvojila bosanskog brdskog konja kao autohtonu pasminu navela je bh. javnost na snažne reakcije.
“Treba to tužiti na međunarodnom sudu odmah”, “Mene na ovim prostorima više ništa ne iznenađuje. Zato je to za mene ‘nenormalno’ normalno”, samo su neki od odgovora građana.
A navelo je i Slovence na detaljnije pojašnjenje. Iz Udruženja, na osnovu čijeg zahtjeva je, navodno, odluka i donesena, poručuju, Slovenija nije prisvojila bosanskog brdskog konja.
“Činjenica je da u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom u Sloveniji, bosanski brdski konj nije postala slovenačka autohtona pasmina, već autohtona pasmina na teritoriji Republike Slovenije. Trudimo se da uzgajamo bosanskog brdskog konja zajedno sa uzgajivačima u 9 zemalja kako bismo povećali broj rasnih konja”, naveli su iz Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja.
Slovenija, ali niti jedna druga zemlja, ne bi ni mogla prisvojiti tzv. bosanskog ponija, tvrdi profesor emeritus na Veterinarskom fakultetu. I podsjeća, BiH je još 95. svoje geneteske resurse, pa tako i ovu vrstu konja, prijavila u FAO.
“Oni jedino što mogu, Slovenija, I ona to jeste ona može biti uzgajivač bosanskog brdskog konja, uzgajivač, znači na prostoru Slovenije se može uzgajati bosanski brdski konj kao autohtona pasmina države BiH. Sve drugo je promašaj”, pojasnio je Velija Katica, profesor emeritus na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.
Promašaj je i to što na nivou BiH ne postoji ni zakon iz oblasti stočarstva, a samim time ni državni program zaštite izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja. Kako objašnjavaju iz Vlade Federacije, Federalnim Zakonom o stočarstvu, propisano je da se u skladu sa ratifikovanim sporazumima vrši zaštita imena izvorne pasmine.
Iz ove odredbe je jasno, da bi se ovaj zakonski osnov mogao koristiti tek nakon što bi Bosna i Hercegovina ratifikovala odgovarajući sporazum. Stručnjaci u oblasti zaštite intelektuanog vlasništva kažu, nadležni u BiH još i ne znaju koliki je značaj očuvanja svojina BiH, a kamoli da na tome rade.