Svjetski lideri godinama raspravljaju o preduzimanju mjera za usporavanje klimatskih promjena, uz frustrirajuće spor napredak. Efekti klimatskih promjena rastu brže nego što su naučnici prvobitno očekivali, prema izvještaju Ujedinjenih nacija objavljenom ove sedmice. Ako se hitno ne smanje emisije stakleničkih plinova, čovječanstvo i priroda neće se moći prilagoditi promjenama, piše Fortune.
Ali svijet ostaje ovisan o fosilnim gorivima. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin napao Ukrajinu, zapadne sile su odgovorile strogim sankcijama, ali su pazile da ne ometaju ruski izvoz energije. Sankcije su gurnule rublju na rekordno nizak nivo, rusko tržište akcija doživljava krah, a Putinove ekonomske ambicije za njegovu zemlju su slomljene. Ali zemlje poput Njemačke uveliko se oslanjaju na Rusiju zbog svog grijanja, pa čak i SAD je u svojim sankcijama napravio izuzetak za rusku naftu i plin. Među svjetskim silama postoji veliki strah da će Putin uzvratiti prekidom snabdijevanja ruskim prirodnim plinom i sirovom naftom, na koje se oslanja veći dio Evrope.
Rusija je drugi najveći proizvođač nafte, a ako bi namjerno obustavili izvoz, cijene nafte širom svijeta bi skočile u nebo, što bi dodatno naštetilo potrošačima.
J.P. Morgan je u februaru upozorio ulagače da će cijene nafte porasti za 41 posto na 150 dolara po barelu ako se ruski izvoz prepolovi.
"Putin bi mogao pokušati da nanese značajnu štetu zapadnim zemljama", napisala je Helima Croft iz RBC Capital Markets, u nedjelju. "I cijene roba mogu osjetiti uticaj njegovih protumjera."
Ekološki aktivisti nadaju se da će ruska invazija na Ukrajinu dovesti do značajnijeg korištenja obnovljive energije i ublažiti ovisnost svijeta o fosilnim gorivima.
Na globalnom samitu o klimatskim promjenama u ponedjeljak, predstavnica Ukrajine Svitlana Krakovska povezala je invaziju sa prirodnim plinom. "Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem i rat u Ukrajini imaju iste korijene – fosilna goriva – i našu ovisnost o njima", rekla je.
"Svijet je ucijenjen, zahvaljujući pretjeranom oslanjanju na fosilna goriva", napisao je Jonathan Overpeck sa Univerziteta Michigan, u nedavnom članku.
"Izbjegavanje budućih ratova i naftnog razbojništva dovoljan je razlog da se odmaknemo od ere fosilnih goriva u korist obnovljive energije, skladištenja i elektrifikacije gotovo svega."
Ekološki aktivisti kažu da industrija nafte i plina "iskorištava" strahove potrošača kako bi zagovarali još veću upotrebu fosilnih goriva.
U izjavi prošle sedmice, predsjednik i izvršni direktor Američkog instituta za naftu Mike Sommers rekao je: “Politika koja ograničava američku proizvodnju prirodnog plina i nafte je pogrešna. Zaista, sada je ključno obezbijediti energetski sigurnost američkim potrošačima, kao i našim saveznicima u inostranstvu.”
Prošlog četvrtka, istog dana kada je Rusija napala Ukrajinu, američki senator Josh Hawley na Konzervativnoj konferenciji izjavio je da Biden “gasi američku proizvodnju energije i daje zeleno svjetlo ruskoj proizvodnji energije. Zar je čudno da se Vladimir Putin osjeća ohrabrenim da učini što god , dovraga, želi učiniti?"
Hawleyeva koleginica, senatorica Marsha Blackburn, izjavila je za konzervativni list Newsmax istog dana kada je Biden donio nekoliko odluka o energetici “koje su stvarno ometale SAD”, poput zaustavljanja naftovoda Keystone XL i završetka bušenja na saveznim zemljama.
Prema Blackburn, Putin je to vidio i zaključio: “Joe Biden je slab. Idem naprijed."
Blackburn je tokom svoje karijere primila više od 800.000 dolara donacija od industrije nafte i plina.
Međutim, američki predsjednik Joe Biden, suočen sa izuzetno niskom popularnošću, rekordno visokim cijenama plina i predstojećim izborima na sredini mandata, mogao bi se odlučiti za rješenje koje će ići na štetu klime.
Biden je spomenuo klimatske promjene samo dva puta tokom svog govora State of the Union, u vezi s otvaranjem radnih mjesta i smanjenjem troškova energije za domaćinstva.
Čak i prije ruske invazije, strahovi od inflacije podstakli su povećanje bušenja u Americi. U decembru, američka ministrica energetike Jennifer Granholm pozvala je američke proizvođače nafte da povećaju proizvodnju.
Dok rasprava oko povećanja eksploatacije fosilnih goriva u SAD postaje sve više politizirana, naučni podaci u izvještaju Ujedinjenih nacija predviđaju da bi postotak ljudi koji su izloženi smrtonosnim vrućinama mogao porasti s 30% na 76% do kraja ovog vijeka. "U izvještaju se navode sumorna predviđanja da su klimatske promjene već ozbiljne i da bi uskoro mogle prevazići našu sposobnost prilagođavanja", rekao je Yadvinder Malhi, profesor sa Univerziteta Oxford.