Do ovog porasta, već trećeg od marta,
dolazi nakon što je prošlog mjeseca inflacija u SAD-u neočekivano
porasla. Nova povećanja kamatnih stopa su vjerovatna, saopštila je
banka.
Prognoze objavljene nakon sastanka
pokazuju kako funkcioneri očekuju da bi kamatne stope mogle dosegnuti
3,4 odsto do kraja godine, što će javnost osjetiti u obliku viših
troškova zaduživanja za hipoteke, kredite za obrazovanje i kreditne
kartice.
Kako centralne banke širom svijeta
preduzimaju slične korake, to znači goleme promjene za globalnu privredu
s obzirom da su firme i domaćinstva godinama uživali niske cijene
zaduživanja.
“Centralne banke najnaprednijih
privreda i neke centralne banke s tzv. tržišta u nastajanju,
sinhronizovano pooštravaju politiku. To je globalno okruženje na koje
nismo navikli posljednjih nekoliko decenija, a koje će predstavljati
posljedice za poslovni sektor i za potrošače u cijelom svijetu”, rekao je Gregory Daco, glavni ekonomista firme za strateško savjetovanje EY-Parthenon.
U Velikoj Britaniji, gdje su potrošačke
cijene skočile za devet odsto u aprilu, očekuje se da će Banka Engleske u
četvrtak objaviti peto povećanje stope od decembra, pomičući tako
referentnu stopu iznad 1%, što će biti prvi put od 2009. godine.
Brazil, Kanada i Australija također su
podignule svoje stope, dok je Evropska centralna banka (ECB) iznijela
planove da to učini kasnije tokom ljeta.
U SAD-u, koji je smanjio stope kako bi
podržao privredu kada je 2020. godine došlo do udara pandemije
covida-19, odnosno uvođenja niza restriktivnih mjera koje su snažno
uticale na ekonomska kretanja, Fed je ove godine već dvaput povisio
stope, za 0,25 postotnih bodova u martu i još pola boda u maju.
Tada je guverner Federalnih rezervi, Jerome Powell, poručio da ne razmišljaju o oštrijim povećanjima.
Ali, brojke u petak, koje su pokazale da
je američka inflacija porasla na 8,6 odsto u svibnju – što je najbrži
tempo rasta od 1981. godine – potaknule su funkcionere na agresivniji
pristup, rekao je Powell.
“Inflacija je iznenadila svojim porastom tokom prošle godine te bi moglo biti i novih iznenađenja”, rekao je.
Mnogi analitičari kažu da se Fed trudi
‘uhvatiti priključak’, nakon što se prošle godine u SAD-u pojavila
inflacija, potaknuta ekonomskim oporavkom snažnijim od očekivanog nakon
šoka od ograničenja i zatvaranja zbog covida-19.
S porastom potražnje, koji su potpomogli
bilioni dolara vladinih sredstava za ublažavanje posljedica pandemije –
uključujući direktna sredstva isplaćena domaćinstvima – funkcioneri,
uključujući i Powella, u početku su odbacili pitanje povećanja cijena
kao nešto prolazno, tvrdeći da će se rast cijena povući kako se budu
rješavali problemi lanca snabdijevanja povezani s pandemijom.
Ali, problemi su se ipak pokazali
trajnima, budući da su novi proboji varijanti virusa korona i stalni
‘lockdownovi’ i dalje ometali ekonomske aktivnosti, a rat u Ukrajini je
dodatno povisio globalne cijene hrane i energije.
Nedavna istraživanja pokazuju kako
javnost očekuje da će se problem nastaviti pogoršavati, unatoč
obećanjima Feda da će djelovati.
“Fed je pod ‘paljbom’ i suočava se s testom svoje vjerodostojnosti u situaciji inflacije”, kaže ekonomista David Beckworth, viši naučni saradnik u Mercatus centru na Univerzitetu George Mason.
Posljednji put Fed je najavio povećanje stope ovih razmjera 1994. godine.
Manji privredni rast od očekivanog, prijeti porast nezaposlenosti
Projekcije koje su objavili dužnosnici
Feda pokazuju da se ove godine u SAD-u očekuje gospodarski rast od 1,7
posto, što je za cijeli postotni bod niže nego što su prognozirali u
ožujku.
Očekuje se da će nezaposlenost porasti
na 3,7 odsto. Funkcioneri su takođe uklonili dio iz svoje izjave na
kraju sastanka – dio u kojem je obično malo promjena i pomno se ispituje
– u kojem stoji kako očekuju da će tržište rada ostati snažno i da će
se inflacija vratiti na dva odsto, što i jest cilj centralne banke
Tekst preuzet sa Novac.hr