Neprijatelji
organizma
Bilo da ste
na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog
pogona, potrebno je poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome
do dolaska hitne medicinske službe. Podsjećamo, broj na koji možete nazvati
hitnu medicinsku službu je u većini država 124, ali se svakako raspitajte o
specifičnostima područja u koje idete.
Glavni
neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tokom
posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog
zagrijavanja. Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je
potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem
sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i
znojenjem.
– Ako
nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno
povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u
glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove
zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu
nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa
čak i komatoznim stanjem, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica
Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.
Simptomi
nisu bezazleni
Toplotni
udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao
posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana
vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano
znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Toplotni
udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći,
kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog
brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu. U takvim
uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura
tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40° Celzijusove skale.
Razlikuju se
klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija tokom dva do tri
dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a
pristup tečnosti je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo,
kod zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih
visokim temperaturama, navode stručnjaci.
Simptomi
toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne
temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima,
poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.
Prva
pomoć
U INZ-u
savjetuju da, u slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se
intervenirati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili
u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.
Važno je
postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok
se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi
sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima
rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu
temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.
Jako je
važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali
izbjegavati pića koja utječu na krvotok, posebno kafu i alkohol.
– Ljekaru se
treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i
lijekova; kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez
svijesti, odnosno kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma
teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara koji će utvrditi da li
se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr.
infekcija ljetnim virusima ili bakterijama), ističe dr. Kuduzović.
Prevencija
Najbolje se
ne izlagati predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina
boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji.
Potrebno je
adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od
prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da
je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena
i lagana, bogata vitaminima i mineralima.
Važno je
nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito
gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je
tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je
otprilike osam čaša).
Preporuka je
unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna,
gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Stručnjaci
preporučuju i da se prostorije u kojima se boravi redovno provjetravaju, a
ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju
sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.