Legendarni “kec” bio je omiljen automobil na prostoru bivše
Jugoslavije, pa su mnogi pokušavali da Golf uporede sa znatno jeftinijim
Stojadinom. Evo šta su o Golfu I rekli oni koji su ove automobile tada
pregledali na tehničkim pregledima i servisima.
Maj 1982: Predračun za Golf odavno u našoj zemlji ima vrijednost
premije na lutriji. Potražnja ne prestaje, iako je taj auto košta znatno
više (čitaj desetak starih miliona dinara) od najpopularnijeg domaćeg
automobila, Zastave 101.
Da li je Golf zaista toliko uspiješan kompromis između onoga što nudi
i novca koji je za njega potrebno izdvojiti? Da li opravdava sve one
muke, čekanje i potezanje veza kako bi se do njega stiglo?
U servisu Auto-kuće Ineks na Novom Beogradu potražili smo šefa
prijemne službe, Petra Jovanovića, koji je sa modelima marke Volkswagen
druži još od 1958. godine. Golfovi mu svakodnevno prolaze kroz ruke
prilikom redovnih servisnih pregleda, ali i reklamacija.
Zato odgovor na pitanje koje su mane Golfa dolazi sa pravog mjesta.
Dječje bolesti
Volkswagen Golf proizvodi se od 1974. a tek tri godine kasnije ušao
je u proizvodni program sarajevskog TAS-a. Dakle, bilo je dovoljno
vremena da se otklone dječje bolesti kojih je, kao kod svakog novog
modela, bilo, kaže šef prijemne službe u Ineksovom servisu.
“Zna se, a i domaća štampa je o tome ranije pisala, da su prvi
primerci Golfova imali izvjesne nedostatke na upravljačkom mehanizmu
(nedostajao je osigurač jednog vitalnog zavrtnja) i na spojevima donjeg
dela karoserije. Ali, koliko je meni poznato, u našoj zemlji prodata su
samo dva primerka sa ovakvim greškama. Njihovi kupci su odmah o tome
obavešteni, a kvarovi otklonjeni.”
Golf, međutim, ima i neke aktuelne mane. Petar Jovanović ističe da se
u posljednje vrijeme često kvari termostat za uključivanje električnog
ventilatora za hlađenje motora.
U najnovijim modelima koji imaju pokazivač temperature rashladne
tečnosti, ova neispravnost može se primijetiti čim se kazaljka počne
približavati crvenom području. Na starijim tipovima, međutim, taj
nedostatak je opasniji jer, umjesto termometra, postoji samo lampica
koja zasvijetli tek kada motor prokuva.
Da li je ventilator ispravan, vozač može provjeriti kada motor duže
vrijeme radi u mjestu. Ako tada ventilator ne proradi, znači da se
termostat koji ga uključuje pokvario.
Više njemački nego naš
U vozačkim krugovima odavno postoji skepsa prema radu i dijelovima
naše “šrafciger” industrije, utkanim u domaće automobile sa stranim
pedigreom.
Da je original na većoj cijeni od licencnog modela, poznato je već i
iz svakodnevnih kupoprodajnih oglasnih poruka u kojima se naglašava:
prodajem Zastavu – sa italijanskim motorom ili: prodajem Golfa –
original njemački.
Upravo smo zato poželjeli da od našeg sagovornika saznamo šta je na
Golfovima iz TAS-a “original njemačko”, a što dijelo naših ruku?
“Nema razloga da se domaći Golfovi smatraju lošijim od originala.
Jedino je antikorozivna zaštita bila u početku nešto slabija, što se
primećivalo na spojevima spoljnih i unutrašnjih blatobrana. Ali, od
1980. godine TAS pri farbanju primenjuje postupak ‘kataforeze’ kojim se
cela školjka potapa u bazen sa bojom, isto kao u nemačkoj fabrici. To,
praktično, znači da je naknadna antikorozivna zaštita koju većina
vlasnika obavlja baš ovde u našem servisu, bila potrebnija starim
tipovima Golfa nego novijim”, kaže šef prijemne službe u Ineksu.
Iskušenja na tehničkom pregledu: Prijatelju, kočnice ti ne rade baš sve
Kako Golfovi prolaze na tehničkim pregledima prilikom registracije? Vraćaju li se njihovi vlasnici neobavljenog posla?
Saznali smo da vlasnicima Golfa treba skrenuti pažnju da vijek
trajanja spona, najvitalnijeg dijela upravljačkog mehanizma za koji na
tehničkom pregledu nema gledanja kroz prste, iznosi oko 70.000
kilometara.
Isto važi i za prednje amortizere koji se negdje oko spomenute
kilometraže oglase lupanjem, pa je prilično lako ustanoviti da su zreli
za zamjenu.
Na tehničkom pregledu događa se da vlasnik Golfa bude vraćen zato što mu, navodno, zadnje kočnice ne koče dovoljno snažno.
Nadležni gube iz vida specifičnost konstrukcije ovog automobila čiji
je zadnji dio lagan, pa ne vrši dovoljan pritisak na valjke za mjerenje
snage kočenja.
Najčešće nije u pitanju nikakav kvar, već neobaviještenost pojedinaca.
Kočnice
“Kao preporuku vlasnicima Golfa istakao bih da vek disk-pločica
iznosi 15.000 kilometara. Mnogi na to ne obraćaju pažnju, voze sve dok
se pločice sasvim ne potorše, a tada najčešće strada i sam disk, pa je
popravka mnogo skuplja.”
Šef prijemne službe u Ineksovom servisu daje još jedan savjet:
“U gradskoj gužvi stalno se nekuda žuri. Nije redak slučaj da točak
udari u ivičnjak ili da upadne u rupu. Golf je na to osetljiv, pa se
zbog toga događalo da potpuno nova guma ‘oćelavi’ već posle hiljadu
kilometara. Zato je redovno centriranje prednjeg trapa izuzetno
značajno.”
(b92)