Predsjednik Foruma građana Tuzla, predsjednik Strateškog odbora Koalicije
za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, bivši sudija, tužilac i advokat,
bivši član Izborne komisije BiH (preteča CIK-a BiH) Vehid Šehić gost je novog
izdanja BUKA podcasta.
Govoreći za BUKU rekao je da izbori u BiH nikada nisu bili slobodni i
pošteni.
„Nažalost nisu stvorene ni zakonske pretpostavke da možemo garantovati da
će izbori biti fer, slobodni i pošteni. Iz jednog prostog razloga jer sve ono
što je bilo predloženo i od strane Koalicije „Pod lupom“ u vidu preporuka, a
čak negdje i amandmanski, a i od nekih političkih subjekata nije prošlo
parlamentarnu proceduru jer sve oko izbornog zakona se svelo na implementaciju
Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH“, rekao je Šehić.
Svrha preporuka koalicije „Pod lupom“ bila je sprječavanje bilo kakvih
izbornih prevara, kršenja Izbornog zakona i provedbenih akata.
„Našim preporukama htjeli smo vratiti integritet i kredibilitet izbornog
procesa kao i povjerenje u izborne rezultate. Nažalost preporuke koje se tiču
elektronske identifikacije birača nisu usvojene, svjedoci smo da jedan birač
često glasa za 10 različitih osoba. S druge strane jako je značajno uvođenje
skenera gdje bi onemogućili mnoge izborne prevare koje se dešavaju jer bi
skener skenirao ne samo glasački listić nego bi i evidentirao rezultate s tog
glasačkog listića tako da bi brzo imali i neslužbene rezultate izbora. To nije
prošlo u Parlamentu i sigurno da mnogi koji danas vode taj politički životu u
BiH i dobijaju dio povjerenja birača ne žele ništa da mijenjaju jer su oni
toliko usavršili na koji način falsifikovati izbornu volju građana odnosno
birača, a ovako ne bi mogli to uraditi“, rekao je naš sagovornik.
Šehić smatra da sada treba sačekati da izbori prođu, a nakon toga uvođenje
skenera na biračkim mjestima treba postati prioritet.
Sadašnji način glasanja, tradicionalni, često je zloupotrebljen od
političarima koji ne poštuju izbornu volju građana, kakva god ona bila, pa
rezultati izbora ne odražavaju stvarno stanje.
„Ovdje izbori nikad nisu bili slobodni, jer mi smo svjedoci predizbornih
kampanja na koji način se vode, čak i javnim prijetnjama. Iza kulisa su
prisutne i ucjene jer su mnogi u ovoj državi nažalost dobili posao zahvaljujući
stranačkoj iskaznici ili su nekoga imali u strankama. Političari tako da imaju
jedan krug glasova koji su sigurni jer ih ucjenjuju poslom, a kad imate ucjenu
onda gubite slobodu“; pojašnjava Šehić.
Odgovarajući na pitanje da li je kazna zbog kršenja odredbi Izbornog zakona
koje se tiču preuranjene kampanje niska i da li se preuranjena kampanja treba,
kako to sada zakon definiše, kažnjavati samo ako je ona plaćena Šehić kaže da
je potrebno hitno mijenjati i taj dio zakona.
„Ne samo u tom segmentu preuranjene kampanje, ja volim reći da je ovo nezakonita izborna
kampanja jer nije u skladu s izbornim zakonom, protivna je njemu, ali to je
samo dokaz koliko i ovi koji se pozivaju na neku pravnu državu, kad je u
pitanju borba za vlast krše sve zakone pa i Izborni zakon.Treba sve zakone
mijenjati i jedan od prijedloga je bio da se i za ovaj period od dana donošenja
odluke o datumu održavanja izbora pa do početka zakonite izborne kampanje koja
počinje 30 dana prije održavanja izbora moraju predvidjeti neke sankcije kao i
one stvari koje bi CIK morao sankcionisati. Vi možete imati govor mržnje,
možete izazivati nacionalnu netrpeljivost i nećete biti sankcionisani. Vi ste
rekli počela je kampanja, ja bih bio sretan da mogu reći kada je kampanja
završena jer mi smo stalno u predizbornoj kampanji, mi svake dvije godine imamo
izbore“, kaže Šehić.
Govoreći o najčešćim kršenjima zakona tokom izbornog procesa Šehić kaže da
su najčešće izborne nepravilnosti one koje se odnose na nevažeće listiće,
pritiske, ucjene i kupovinu glasova.
„Vi imate jako veliki broj nevažećih listića, to se zna, to je jako teško
dokazati, ali kad imate dva križića naprimjer za dva kandidata za izbor članova
Predsjedništva jedan je sigurno original, a drugi nije. Mi ne znamo koji je
originalan koji nije, ali time ide u kategoriju nevažećih glasačkih listića. To
se radi od 2004. Nije to nova pojava, ona je davno krenula na izborima 2004.
koji su lokalnog karaktera. S druge strane imate bugarski voz, imate kupovinu
birača i ono što je takođe zabrinjavajuće imate prodaju svog glasa. Sebe i
svoje porodice za 100, 200 KM. Kad izbori postanu biznis onda se gubi ona
ključna funkcija samih izbora gdje građani slobodno izražavaju svoju biračku
volju. Imate pritiske na birače, ucjene na birače, uzimaju se lične karte
uposlenika u javnim ustanovama, institucijama jer se na osnovu toga može
utvrditi glasačko mjesto gdje će ko glasati, imati ljude koji gledaju ko je
izašao na izbore ko ne“, pojašnjava Šehić.
*Ovo su parcijalni dijelovi
intervjua, cijeli intervju poslušajte u našem podcastu