Stručnjaci za cyber sigurnost i dobrobit djece rekli su za Metro da potpuna zabrana društvenih mreža i interneta možda nije najbolji način da se spriječi da djeca naiđu na potencijalne opasnosti na internetu.
Pieter Arntz, istraživač sigurnosnih obavještajnih podataka u softverskoj kompaniji Malwarebytes, brine se da će se mladi okrenuti mračnom webu kada im se ukine pristup platformama poput Instagrama i Snapchata.
Šta je mračni web?
Ponekad nazivan i dark net, dark web je šifrirani i relativno skriveni kutak interneta.
Nije inherentno loše, a posebno je popularno u zemljama gdje je pristup internetu ograničen.
Ali njegovi najdublji zakuci uključuju tržišta droge, kriminalne chat sobe, ilegalnu pornografiju i hakerske grupe koje prodaju ukradene podatke.
Društvene mreže nisu velika stvar na dark webu, kaže Arntz, osim popularnog anonimnog foruma za pitanja i odgovore, Hidden Answers.
„Ali čim ljudi shvate da se može zaraditi postavljanjem društvenih mreža na dark webu, jer tinejdžeri više nemaju pristup svojim redovnim društvenim mrežama, mogle bi se pojaviti druge“, dodaje on.
Međutim, pristup dark webu nije tako jednostavan kao otvaranje Google Chromea.
Potreban vam je poseban preglednik koji funkcionira gotovo kao web verzija običnog telefona. On skriva vašu lokaciju, ne sprema vašu historiju i uklanja većinu praćenja pomoću tehnologije šifriranja.
Također se sporo učitava i prekida rad mnogih web stranica, što ih čini teškim za čitanje.
„Zabrinutost zbog mračnog weba je stvarna, ali prenaglašena za većinu“, kaže dr. Yusuf Oc, predavač marketinga na Bayes Business School u Londonu i roditelj.
‘Ulazak na dark web zahtijeva određeni nivo tehničke namjere i truda s kojim se većina tinejdžera jednostavno neće zamarati. Mala manjina bi mogla tamo otići, ali to nije mjesto gdje će većina mlađih od 16 godina završiti.’
Umjesto toga, bezvoljni tinejdžeri mogu pokušati ćaskati na aplikaciji za komunikaciju Telegram koja na prvo mjesto stavlja privatnost, ako nije zabranjena ili na web forumima van dometa policije, kažu stručnjaci.
Djeca neće žuriti da se ‘bave sportom’ nakon zabrane
Danas djeca i tinejdžeri imaju manje načina da provode svoje vrijeme.
Stotine omladinskih centara, prodavnica na glavnim ulicama i javnih parkova zatvoreno je tokom godina.
Digitalna zatvaranja utječu i na mlade ljude. Popularna online mjesta za druženje djece izvan društvenih mreža, poput web-zajednice igara Club Penguin ili Microsoftovog MSN Messengera, odavno su zatvorena.
„Neka djeca će pronaći načine da zaobiđu zabranu, a neka će pronaći alternative: neće masovno početi igrati sport vani“, kaže Tim Levy, generalni direktor Qorije, matične kompanije firme za digitalnu zaštitu Smoothwall.
‘Mladi se ne isključuju jednostavno sa društvenih mreža ili šireg digitalnog ekosistema kada se uvedu ograničenja.’
Iako su milioni naloga na društvenim mrežama koji pripadaju tinejdžerima uklonjeni u Australiji, koja je prva uvela zabranu, dosadašnji dokazi pokazuju da je zakon uglavnom zakazao.
Sedam od 10 roditelja čija su djeca već imala račune reklo je da tinejdžeri i dalje koriste usluge s ograničenjem po godinama, prema podacima vladine agencije zadužene za provođenje zakona, Komisije za e-sigurnost .
Tinejdžeri su također otvoreno govorili o tome kako su lako uspjeli nadmudriti zabranu, crtajući bore na licima, koristeći identifikacijski dokument roditelja ili kreirajući novi račun s lažnim datumom rođenja.
To je ono što George Bevis, suosnivač aplikacije za sigurnost djece na internetu Safetymode, misli kada kaže da zabrana nije “čarobno rješenje”.
Koliko god podržavao zabranu, mala djeca i dalje žele da se povezuju, a tehnologija neće uskoro nestati.
„Ograničenja na društvenim mrežama treba posmatrati kao početnu tačku, a ne kao ciljnu liniju“, kaže Bevis.
„Prava sigurnost na internetu znači zaštitu djece gdje god provode vrijeme na internetu, bilo da se radi o društvenim mrežama, aplikacijama za razmjenu poruka, platformama za igranje ili sljedećoj aplikaciji koja još nije ušla u javnu debatu.“