Vještačka inteligencija (AI) na pragu je koeficijenta inteligencije koju je imao Ajnštajn, kaže IT stručnjak Stefan Jančić.
Ocjenjuje da to znači kako čovjek već zaostaje, ali da nadu daju izuzetni pojedinci. Ističe i to da je vještačka inteligencija “stalno na 100 odsto”, dok čovjek, prema istraživanjima, koristi tek 10 odsto svojih intelektualnih kapaciteta.
Navodi i da su potencijali vještačke inteligencije ograničeni, za razliku od ljudskih, te da su onih 90 odsto neispitanog potencijala ljudskog mozga, kec u rukavu čovječanstva.
Međutim, mašina ne osjeća ni umor ni tugu, koji čovjeka mogu ometati u radu.
– Tu je razlika između onog najosnovnijeg, između čiste suštine: mašine i čovjeka. Mašina je napravljena da radi dok joj ne ode neka komponenta, pa se zamjeni i stavi se druga – kaže dodajući da čovjek nije robot, te da mašina može da radi i dok čovjek spava.
Sve to kazao nam je odgovarajući na pitanja o predviđanju stručnjaka za vještačku inteligenciju Džefrija Hintona, nagrađenog Nobelovom nagradom za 2024. Da li je moguće da će AI zbrisati čovječanstvo u narednih 30 godina, kao što Hinton prognozira sa 10-20 odsto šansi?
– Praktično da. To je i te kako moguće ukoliko ne vodimo računa o tome kako štitimo sebe i same aplikacije vještačke inteligencije u bilo kojoj sferi. Ne znam da li je godina tačna, kad će to da se desi. Ukoliko sami ne vodimo računa, ovakav scenario može da se desi čak i brže – govori Jančić komentarišući ovo upozorenje.
Dodaje da ga treba uzeti za ozbiljno i već sad preduzeti mjere. Rješenje vidi u preciznom regulisanju upotrebe vještačke inteligencije, a obezbjeđivanje poštovanja donijetih zakona – u savjetodavnom i preventivnom djelovanju.
Jančić kaže i da čovjeku ne prijeti opasnost od vještačke inteligencije, koliko od sebe samog.
– Zapravo, tu treba da vodimo računa kako mi koristimo i regulišemo vještačku inteligenciju… Ona sigurno neće moći sama ništa po pitanju napada na čovječanstvo, osim onog koliko joj mi dozvolimo – kaže podsjećajući na primjer “otimice” robota iz Kine, što je i jedan od primjera otimanja tehnologije kontroli.
U vezi s tim slučajem, rekao nam je da je propust uočen pukom slučajnošću, ali na vrijeme. Objašnjava da robot nije “znao” da li razgovara sa čovjekom ili drugim robotom. Više o tome pročitajte u posebnom tekstu.
Sagovornik ističe i da zavisnost od tehnologije raste, ali da to nije izum ove generacije. Podsjeća na primjer kalkulatora, te na to koliko se ljudi oslanjaju na njega i za najprostije računske operacije.
– Pre nekoliko dana, desila se interna sever greška 502 na ChatGPT. Ljudi su se pitali šta sad – kaže sugerišući da je lako navići se na olakšice koje tehnologija omogućuje.
Kaže i da se vještačka inteligencija razvija upravo da bi bila u službi čojvečanstva. Dodaje da je sada u generativnoj fazi, da je naredna faza sa agentima na bazi vještačke inteligencije, u koju smo možda već dublje zašli nego što stičemo utisak, a da je treća faza razvoja – fizička vještačka inteligencija.
Govorio nam je i o borbi za dominaciju – između SAD i Kine, te o popularnom skorašnjem modelu R1 kompanije DipSik (DeepSeek).
– Nebo je granica gdje sve vještačka inteligencija može da bude implementirana i na koji način”, napominje uz opasku da razumije strah koji podupiru filmovi, mašta i neizvjesnost bilo kojeg budućeg događaja.
– Ja sam ubijeđen da ćemo mi naći načina da se saživimo sa vještačkom inteligencijom, ali su bitne regulative i način na koji mi to kontrolišemo. Jer je mi razvijamo, ona i dalje ne razvija samu sebe – kaže, pozivajući na razum.