Ima stvari koje smo mogli bolje uraditi, ali generalno mislim da je Švedska izabrala pravi put, kaže on za DN.
U srijedu je Švedski radio objavio intervju sa švedskim državnim epidemiolgom Andersom Tegnellom. On je u intervjuu rekao da je švedski pristup pandemiji, gledajući unazad, mogao biti bolji.
Međunarodni mediji su prenijeli intervju. Britanski list The Guardian je pisao da je "arhitekta švedskog blagog pristupa korona virusu priznao da je ova zemlja imala previše smrtnih slučajeva od Kovida-19”. Američki New York Times, njemački Die Zeit, italijanski La Stampa i norveški Aftenposten takođe su citirali intervju sa Tegnellom.
– Mislim da je to dosta spinovano, kaže Anders Tegnell za DN.
Anders Tegnell jasno kaže da ima stvari koje su mogle biti urađene drugačije da je Agencija za javno zdravlje znala više o virusu i o tome kako se širi, kada su donosili prve odluke. Ali istovremeno kaže da niko, zapravo, nije znao mnogo, i ne vjeruje da bi zatvaranje društva bilo bolje rješenje od puta koji je Švedska izabrala:
– Naravno, sljedeći put ćemo to bolje uraditi. To je nešto o čemu svi moramo razmisliti. Sve drugo bi bilo čudno. Ali tada ćemo morati znati sve što onda nismo znali. Svi su nagađali. Uvjeren sam da ima stvari koje smo mogli bolje uraditi da se nađemo u istoj situaciji ponovo, sa mnogo više znanja.
Šta je to što tada nismo znali, a što sada znamo?
– Mnogo toga. Nismo znali da postoji tako veliki potencijal za zarazu u domovima za starije, sa toliko smrtnih slučajeva. Znali smo da je ta grupa veoma ranjiva i da bismo imali visok mortalitet ako bi se oni zarazili, ali ne i da će infekcija tako lako ući i biti tako raširena.
Anders Tegnell takođe kaže da su znali veoma malo o tome kako se virus širi u zajednici:
– Za početak, bilo je prilično nejasno u kojim okolnostima se virus najviše širi, ali sada znamo malo više. Nismo znali za superprenosioce i koliko su oni bili važni za širenje zaraze. Danas znamo dosta toga što tada nismo znali, i to će donekle uticati na širenje.
Šta mislite da je bilo uspješno?
– Izabrali smo pravi način što smo se fokusirali mnogo na socijalno distanciranje i smanjivanje fizičkog kontakta. To je jasno iz studije u The Lancet koja navodi da je socijalno distanciranje najvažnija stvar za zaustavljanje zaraze. Da se držimo podalje jedni od drugih što je više moguće.
Švedska je izabrala drugačiji put od susjednih zemalja i mnogih drugih zemalja širom svijeta. Na primjer tako što nisu zatvorili velike dijelove zemlje, Da li mislite da ste trebali drugačije postupiti?
– Mislim da bi mnoge države koje su odmah sve zatvorile mogle razmisliti da li je zaista bilo adekvatno da zatvore toliko toga. Jesu li mogli biti fokusiraniji i imati iste efekte? Ne možete zatvoriti cijela društva ako ne morate, kaže Anders Tegnell.
On ne vjeruje da bi zatvaranje bio pravi put za Švedsku.
Ima li dijelova koje smo trebali zatvoriti?
– To nije očigledno iz onog što do sada znamo. Mislim da nije. Nema aktivnosti koje bismo mogli izdvojiti kao ekstremno ranjive. Nema ih.
Očigledno je da nije sve prošlo najbolje što je moglo. Šta bi doprinijelo boljoj situaciji?
– Očigledno je da je moglo bolje. I tu dolazimo do socijalnog distanciranja. Ako zatvorite društvo i ne puštate ljude vani tokom šest, osam, deset sedmica, imaćete očiglednije socijalno distanciranje nego u suprotnom slučaju.
–Ali mislim da je osnovna strategija bila uspješna. Ne vidim kako smo mogli postupiti na potpuno drugačiji način. Naravno da ima detalja koji vam mogu pasti na pamet, i to radimo kontinuirano. Takođe smo pravili male izmjene sve vrijeme, i svakako ćemo nastaviti to da radimo.
Hoće li ovo što sada govorite uticati na buduću strategiju?
– Ne, još uvijek imamo veoma dobre argumente za napore koji su preduzeti u smislu socijalnog distanciranja, i koji su imali rezultate. Ostali smo na nivou koji je omogućio da imamo dobru zdravstvenu službu i tako dalje. Sada mi i drugi radimo na poboljšanju situacije za brigu o starijima.
Da li još uvijek stojite pri odlukama koje ste donijeli vi i Agencija za javno zdravlje na početku pandemije?
– Na osnovu znanja koje smo imali tada, još uvijek smo saglasni da su odluke koje donesene bile adekvatne. Na osnovu znanja koje smo imali tada.
Jeste li samokritični u vezi sa nečim, kada se osvrnete na protekle mjesece?
– Da, i to se umnogome tiče domova za starije. Mnogo ljudi je uključeno u to, ne samo Agencija za javno zdravlje. Trebalo je da budemo bolji na mnogo načina, to je jasno. Trebalo je da počnemo sa testiranjem mnogo brže nego što smo to uradili.
Kada ćemo vidjeti promjenu u velikom broju smrtnih slučajeva na dnevnom nivou, još uvijek imamo u prosjeku 50 preminulih?
– Imali smo trend opadanja tokom proteklih četiri, pet sedmica. Sa gotovo 100 dnevno došli smo do 50 dnevno. Zaista se nadamo da će se ovaj trend nastaviti.
– Ali broj ljudi koji umiru je još uvijek veoma visok.
Izvor: Dn.se, Prevod: Buka