Naučnici iz Ujedinjenog Kraljevstva i Japana zamolili su 65
stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI) da predvide količinu
automatizacije uobičajenih kućanskih poslova za 10 godina.
Stručnjaci predviđaju da će kupovina namirnica vjerojatno doživjeti
najviše automatizacije, dok je najmanja vjerojatnost da će AI utjecati
na brigu o mladima ili starima. Istraživanje je objavljeno u časopisu
Plos One. Znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu i japanskog Sveučilišta
Ochanomizu željeli su znati kakav bi utjecaj roboti mogli imati na
neplaćene kućanske poslove.
“Ako će roboti preuzeti naša radna mjesta, hoće li barem umjesto nas
iznositi smeće?” upitali su. Roboti za kućanske poslove, kao što su
roboti usisavači, postali su najproizvođeniji i najprodavaniji roboti na
svijetu, primijetili su znanstvenici.
Očekuje se da će tehnologija smanjiti 60 posto vremena koje provodimo u kupnji
Tim je pitao 29 stručnjaka za umjetnu inteligenciju iz UK-a i 36
stručnjaka za umjetnu inteligenciju iz Japana za njihove prognoze o
robotima u kući. Stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva bili su
optimističniji u pogledu kućne automatizacije u usporedbi sa svojim
kolegama, dok je situacija u Japanu bila obrnuta.
Ali zadaci za koje su stručnjaci smatrali da mogu biti automatizirani
bili su različiti. “Predviđa se da će samo 28 posto rada u pogledu
skrbi, uključujući aktivnosti kao što su podučavanje djeteta, pratnja
djeteta ili briga o starijem članu obitelji, biti automatizirano”, rekla
je Lulu Shi, sociologinja sa Sveučilišta u Oxfordu.
S druge strane, očekuje se da će tehnologija smanjiti 60 posto
vremena koje provodimo u kupnji namirnica, kažu stručnjaci. Predviđanja
da će nas u sljedećih deset godina roboti osloboditi kućanskih poslova
imaju dugu povijest i određeni skepticizam može biti opravdan.
Jedna od autorica studije: Obećanje o samovozećim autima postoji već desetljećima
Godine 1966. televizijska emisija Tomorrow's World izvijestila je o
kućnom robotu koji je mogao kuhati večeru, šetati psa, čuvati bebu,
kupovati, miješati koktele i obavljati mnoge druge zadatke. Kad bi
njegovim kreatorima dali samo milijun funti, uređaj bi mogao biti u
funkciji do 1976., glasila je vijest.
Ekaterina Hertog, izvanredna profesorica umjetne inteligencije i
društva na Sveučilištu u Oxfordu i jedna od autorica studije, povlači
paralele s optimizmom koji je dugo okruživao samovozeće automobile.
“Obećanje da će samovozeći automobili biti na ulicama, zamijeniti
taksije, postoji, mislim, već desetljećima, a ipak nismo uspjeli
napraviti robote da dobro funkcioniraju ili ove samovozeće automobile da
upravljaju u nepredvidivom okruženju naših ulica. Domovi su u tom
smislu slični”, rekla je Hertog.
Teško je napraviti robota koji može obaviti više poslova, kaže profesorica
Kate Devlin, predavačica AI-ja i društva na King's Collegeu u
Londonu, koja nije bila uključena u studiju, kaže da će tehnologija
vjerojatnije pomoći ljudima, umjesto da ih zamijeni. “Teško je i skupo
napraviti robota koji može obaviti višestruke ili općenite poslove.
Umjesto toga, lakše je i korisnije stvoriti pomoćnu tehnologiju koja će
nam pomoći, a ne zamijeniti nas”, rekla je.
Istraživanje sugerira da bi kućna automatizacija mogla osloboditi
mnogo vremena utrošenog na neplaćene kućanske poslove. U Ujedinjenom
Kraljevstvu radno sposobni muškarci obavljaju oko 50 posto manje ovog
neplaćenog posla od radno sposobnih žena, dok u Japanu muškarci rade
manje od petine.
Nerazmjeran teret kućanskih poslova na ženama negativno utječe na
primanja, štednju i mirovinu žena, tvrdi profesorica Hertog. Sve veća
automatizacija bi stoga mogla rezultirati većom ravnopravnošću spolova,
kažu znanstvenici.
Međutim, tehnologija može biti skupa. Ako su sustavi za pomoć u
kućanskim poslovima dostupni samo podskupini društva, to će dovesti do
povećanja nejednakosti, rekla je Hertog.
Index