Ova zemlja je zapala u duboku krizu. Nezaposlenost je porasla na 26 posto, a u kategoriji mladih 50 posto ih je nezaposleno. Evropska unija je upozorila da “bez novog novca plate neće biti isplaćene, zdravstveni sistem će prestati funkcionisati, a mreža snabdijevanja električnom energijom i javni transport će propasti”.
Banke su danima zatvorene, količine novca koje mogu podići su ograničene i smanjuju se periodično, a građani su očajni.
Tokom perioda kampanje ispred parlamenta okupilo se oko 40.000 Grka koji će reći “ne” uvjetima, dok je s druge strane na stadionu bilo oko 18.000 ljudi koji će reći “da”. Ukoliko se da suditi prema ovim brojkama, Grčkoj se ne piše dobro.
Ljevičarski premijer Alexis Tsipras obećao je da će ublažiti mjere štednje nakon šest godina recesije. Sazvao je referendum insistirajući da će glasanje protiv mjera štednje ojačati njegovu poziciju u pregovorima o trećem paketu pomoći s povoljnijim odredbama. Ukoliko izgubi na referendumu nagovijestio je da će podnijeti ostavku.
Posljednju pomoć Grčka je primila u augustu 2014. godine i očajno joj je potreban novac. Prva je razvijena zemlja koja nije uplatila ratu kredita MMF-u.
Prijedlozi kreditora su da se poveća stopa poreza na većinu robe na maksimalnih 23 posto, smanji porez na 13 posto za osnovnu hranu, struju, hotele i vodu, a na šest posto za lijekove, knjige i pozorište. Zahtjeva se da se eleminiše porez na dodatnu vrijednost grčkim otocima, ukine prerani odlazak u penziju i pomjeriti starosnu dob za odlazak na 67 godina starosti, ukinuti program beneficija i solidarnost za penzionere i smanjiti ga za 20 posto do 2020. godine, te povećati zdravstvene doprinose za penzionere sa četiri na šest posto.
Tu su i zahtjevi za smanjenje javne potrošnje.
Pravo glasa ima oko 10 miliona Grka.