Gotovo je nemoguće pronaći mjesto u zapadnoj Evropi koje trenutno nije pogođeno vrućinama. U Ujedinjenom Kraljevstvu temperature su u utorak prešle 35 °C, što je više od 2 °C iznad prethodnog rekorda za maj. Iz britanskog Met Officea poručuju da bi ovakva vrućina bila neuobičajena čak i usred ljeta, a kamoli u proljeće.
Francuska se takođe nalazi usred nezabilježenog toplotnog talasa za ovo doba godine, a njena meteorološka služba Météo-France izvijestila je o stotinama oborenih temperaturnih rekorda širom zemlje.
Irska je svoj rekord za maj premašila za više od 1 °C, dok su se Njemačka, Italija, Španija i Švajcarska takođe suočile sa neuobičajeno toplim proljećnim uslovima, piše BBC.
„Nevjerovatno“
„Naprostо nevjerovatno“, rekla je Friederike Otto, profesorka klimatskih nauka na Imperial Collegeu u Londonu. „Potpuno suludo“, dodao je Peter Thorne, direktor Istraživačkog centra za klimu Icarus na Univerzitetu Maynooth u Irskoj.
Neposredni uzrok toplotnog talasa je takozvana toplotna kupola, pojava pri kojoj područje visokog vazdušnog pritiska ostaje zaglavljeno iznad Evrope, zadržavajući vruć vazduh ispod sebe. Međutim, naučnici ne sumnjaju da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem — prvenstveno sagorijevanjem uglja, nafte i gasa — dodatno pojačale ovu vrućinu.
Prema podacima klimatske službe Copernicus, Evropa se u posljednjih 30 godina zagrijavala stopom od 0,56 °C po deceniji, što je više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. To možda ne zvuči mnogo, ali u klimatskom smislu predstavlja ogromnu promjenu, dovoljnu da ekstremne vrućine učini znatno intenzivnijim.
„Kada dođe do toplotnog talasa, on je znatno jači jer se nadovezuje na zagrijavanje klime“, rekao je za BBC News Richard Betts, voditelj istraživanja klimatskih uticaja u Met Officeu i profesor na Univerzitetu u Exeteru.
„Klimatolog sam već 33 godine i svjedočimo upravo onome na šta smo tada upozoravali, iako su ovi rekordi možda ekstremniji i dolaze ranije nego što smo očekivali“, dodao je. Vrućina nije ograničena samo na Evropu; u Delhiju u Indiji temperature su dostigle 45 °C.
Rekordi se ne obaraju, nego uništavaju
U stabilnoj klimi, kako naučnici iz godine u godinu prikupljaju temperaturne podatke, novi rekordi bi vremenom trebalo da postaju sve rjeđi. Logika je jednostavna: veća je vjerovatnoća da ćete vidjeti novi rekord nakon 10 godina prikupljanja podataka nego nakon 100.
„Kada neko obori svjetski rekord u skoku uvis, očekujete da ga nadmaši za centimetar, a ne odjednom za 20 ili 30 centimetara. Isto važi i za vremenske prilike“, objasnio je za BBC News Erich Fischer, profesor na Institutu za atmosferske i klimatske nauke na ETH Zürichu u Švajcarskoj.
„Ako se rekord obori nakon 100 ili 150 godina mjerenja, očekivali biste da bude premašen za desetinku stepena, a ne odjednom za dva ili tri stepena“, dodao je.
Međutim, kada se relativno rijedak vremenski sistem poput ovonedjeljne toplotne kupole pojavi u klimi koja se zagrijava, razlika u rekordu može biti ogromna. „Prolazimo kroz period veoma brzog zagrijavanja, posebno u zapadnoj Evropi. Zato, ako bi se danas ponovili isti vremenski uslovi kakvi su bili, recimo, sedamdesetih godina, ne bi bilo samo malo toplije, već bi rekordi bili potpuno uništeni“, rekao je profesor Fischer.
Čak ni 2026. godine, ovonedjeljni evropski toplotni talas nije izolovan slučaj. Još u martu, oko 30 % aktivnih američkih meteoroloških stanica postavilo je nove temperaturne rekorde za to doba godine, prema nezavisnoj američkoj klimatskoj istraživačkoj grupi Berkeley Earth. Glavni naučnik grupe, Robert Rohde, nazvao je razliku u rekordima širom zapadnog SAD-a „potpuno apsurdnom“.
Znakovi onoga što dolazi
Ovi toplotni talasi koji ruše rekorde dešavaju se u svijetu koji je u prosjeku oko 1,4 °C topliji nego krajem 19. vijeka, zbog ljudskih aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva. Međutim, prema trenutnim klimatskim politikama svjetskih vlada, globalno zagrijavanje moglo bi dostići blizu 3 °C do kraja vijeka.
To neizbježno znači dalje obaranje temperaturnih rekorda, što predstavlja poseban izazov za zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Švajcarske, čija infrastruktura nije prilagođena ekstremnim vrućinama. A kao što su pokazali prethodni dani, ovaj izazov više nije ograničen samo na ljetne mjesece.
„Klima u kojoj danas živimo jednostavno nije ona u kojoj smo odrasli, a naše zgrade i infrastruktura žalosno su nepripremljeni za ono što dolazi“, upozorila je profesorka Otto.
Do 1990. godine apsolutni temperaturni rekord u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je 36,7 °C, postavljen 1911. godine. Od tada je oboren nekoliko puta i sada iznosi 40,3 °C, zabilježen u julu 2022. godine. Uz dalje klimatske promjene, čak i više temperature uskoro bi mogle postati ozbiljna mogućnost, upozorio je profesor Betts.
„Sve dok ne smanjimo globalne emisije ugljenika na neto nulu, nastavićemo da zagrijavamo planetu, a temperaturni rekordi nastaviće da padaju“, zaključio je.