Nakon više od 95 odsto prebrojanih glasova, Jedinstvena Rusija osvojila je 355 od ukupno 450 mandata u ruskoj Državnoj dumi, što bi bio njen najbolji rezultat na parlamentarnim izborima do sada. Izlaznost je prema preliminarnim podacima prešla 59 odsto, dok konačni rezultati još nisu objavljeni.
Parlamentarni izbori u Rusiji donijeli su, prema preliminarnim rezultatima, ubjedljivu većinu stranci Jedinstvena Rusija, koja podržava predsjednika Vladimira Putina, prenosi Index
Prema podacima Centralne izborne komisije Rusije, nakon obrađenih više od 95 odsto biračkih mjesta, Jedinstvena Rusija osvojila je 57,83 odsto glasova, što bi joj trebalo donijeti 355 od 450 mjesta u Državnoj dumi. Time bi stranka premašila svoj dosadašnji rekord od 343 mandata osvojenih 2016. godine.
Jedinstvena Rusija zadržava ustavnu većinu
Sa 355 poslaničkih mjesta, Jedinstvena Rusija bi zadržala tzv. ustavnu većinu, za koju je potrebno najmanje 301 mjesto u Dumi.
Prema istim preliminarnim podacima, Komunistička partija Ruske Federacije osvojila je 40 mandata, LDPR 25, Novi ljudi 20, dok je Pravedna Rusija – Za istinu imala četiri mandata.
Centralna izborna komisija saopštila je da je izlaznost dostigla 59,32 odsto, a predsjednica komisije Ela Pamfilova opisala ju je kao rekordnu za izbore za Državnu dumu.
Konačni rezultati očekuju se nakon završetka obrade preostalih glasova.
Prvi parlamentarni izbori od početka rata u Ukrajini
Ovo su prvi ruski parlamentarni izbori od početka pune invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Glasanje je održano u atmosferi snažno ograničene političke konkurencije. AP navodi da na izborima nije učestvovala ozbiljna opozicija koja bi otvoreno osporavala politiku Kremlja, dok je liberalna stranka Jabloko bila isključena iz izbornog takmičenja.
Glasanje je održano i na teritorijama Ukrajine koje je Rusija okupirala i proglasila dijelom svoje teritorije. Takvo održavanje izbora međunarodno je osporavano, uključujući zbog teritorijalnog statusa tih područja.
Moskva bila meta velikog napada dronovima
Posljednji dan glasanja obilježili su i veliki ukrajinski napadi dronovima na Moskvu i okolni region.
Prema navodima ruskih zvaničnika, u napadima su poginule najmanje dvije osobe, dok je oštećena i rafinerija nafte. Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin naveo je da je na glavni grad bilo usmjereno oko 450 dronova, u okviru mnogo šireg napada.
Ruske vlasti napad su povezale sa pokušajem ometanja glasanja, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio da su ukrajinski napadi imali značajan efekat u moskovskom regionu. Te tvrdnje dolaze od suprotstavljenih strana i treba ih posmatrati u tom kontekstu.
Kremlj rezultate tumači kao podršku vlasti
Kremlj je rezultate predstavio kao pokazatelj podrške predsjedniku i njegovoj politici.
Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i lider Jedinstvene Rusije, zahvalio je biračima i poručio da će stranka nastaviti pravcem koji je postavio Putin.
Istovremeno, zapadni izvori i politički predstavnici kritikovali su izborni proces zbog ograničene konkurencije i uslova u kojima je glasanje održano. AP je izbore opisao kao strogo kontrolisane, uz odsustvo većine opozicionih kandidata.
Šta rekord od 355 mandata znači za Putina?
Ukoliko konačni rezultati potvrde preliminarni raspored, Jedinstvena Rusija imaće još veću poslaničku grupu nego nakon izbora 2016. godine.
Takva većina daje joj više od dvije trećine mandata u Dumi i omogućava usvajanje ustavnih amandmana bez podrške drugih parlamentarnih stranaka.
Istovremeno, izbori su održani u uslovima rata, ograničene opozicione konkurencije i nastavka sukoba sa Ukrajinom, zbog čega se politički značaj rezultata tumači različito u Moskvi i izvan Rusije.
Konačan rezultat biće poznat nakon završetka brojanja i objave zvaničnih podataka Centralne izborne komisije.