Lider španske pokrajine Katalonije Carles Puigdemont poručio
je da će 2017. godine proces odvajanja Katalonije od Španije ući u fazu iz koje
više neće biti povratka, čime bi Evropa trebalo da dobije novu suverenu državu.
“U 2017. će nezavisnost ući u fazu posle koje više nema
povratka zbog demokratske odluke građana. Naš zadatak je da se sve pripremi za
taj trenutak”, rekao je Puigdemont u razgovoru za španski list “El
Pais”.
U septembru prošle godine je na regionalnim izborima
pobijedila koalicija desnih i lijevih stranaka “Zajedno za Da”, koja
je u roku od 18 mjeseci najavila otcjepljenje pokrajine sa 7,5 miliona
stanovnika.
Prošle sedmice je u parlamentu Katalonije izglasano
stvaranje katalonske agencije za socijalnu zaštitu, što je označeno prvim
zakonom prema stvaranju samostalne države.
Preostala dva područja koja namjeravaju da promjene novim
zakonima su porezni sistem, koji više ne bi bio u nadležnosti Španije, kao i
pravosuđe.
U katalonskom parlamentu, 72 od 135 poslanika su za
stvaranje republike Katalonije.
“Prije 2012. u parlamentu nas je bilo samo 12 poslanika
za nezavisnost. Sada nas je 72, što je jasna većina”, rekao je Puigdemont,
koji je u januaru proglašen za predsjednika.
“U društvu postoji jedna većina koja još uvijek nije
toliko velika da jednostrano proglasimo nezavisnost”, dodao je on, prenosi
Tanju i dodaje da je Španija jedna od pet zemalja EU koja nije priznala
otcijepljenje Kosova od Srbije.
U Španiji se 26. juna održavaju novi parlamentarni izbori
nakon što četiri vodeće stranke nisu uspjele da oforme vladu posle izbora u
decembru.
“Poslije tih izbora želimo da čujemo prijedlog buduće
španske vlade o organizovanju referenduma u Kataloniji. Saslušat ćemo
prijedloge, ali od referenduma ne odustajemo”, poručio je Puigdemont.
Od četiri vodeće stranke samo Podemos (Možemo), stranka koja
se protivi mjerama štednje, podržava ideju o organizovanju referenduma po uzoru
na referendum u Škotskoj iz septembra 2014. godine.
Ta je stranka dobila 69 od 350 poslanika posle izbora u
januaru. Njen lider Pablo Iglesias kaže da on nije za odvajanje Katalonije, ali
da građani imaju demokratsko pravo da izraze mišljenje na referendumu.
“Želimo da ljudi glasaju po škotskom modelu. Bila bi
dva pitanja, a jedno od njih `jeste li za nezavisnost`”, rekao je
Pudždemon.
Vladajuća Narodna stranka desnog centra protivi se
referendumu napominjući kako je on u suprotnosti s ustavom iz 1978. kada je u
Španiji uvedena demokratija i prema kojem se referendumi mogu održavati jedino
na nivou čitave zemlje.
Druga stranka po broju poslanika, stranka lijevog centra
Socijalistička radnička stranka Španije (PSOE), predlaže promjenu ustava koji
bi Kataloniji omogućio veću autonomiju, ali ne i samostalnost od kraljevine u
čijem je sklopu od 1469. godine.
Narodna stranka, PSOE, kao i stranka centra Građani
napominju kako su Katalonija i ostatak Španije snažniji zajedno.
“Koja god vlada bude u Španiji posle izbora mora se
shvatiti da je potreban dijalog i dogovor oko održavanja referenduma u
Kataloniji. Ali ne vidim nijednog lidera dovoljno hrabrog za prihvatanje
prijedloga kojeg, vjerovatno, intimno ne smatraju tako nerazumnim”,
izjavio je Puigdemont.
On je napomenuo kako će kroz regionalni parlament ići korak
po korak i da još uvijek nisu zatražili međunarodnu podršku ukoliko centralna
vlada u Madridu nastavi da ističe da je referendum nezakonit.
“Ne tražimo priznanje jer ga još uvijek nismo
zatražili. Ono što sada tražimo je poznavanje prilika jer postoji jedno
izraženo nepoznavanje, ili bolje rečeno loše poznavanje, onoga što se događa i
što je zapravo Katalonija”, rekao je Puigdemont.