Udarac čekićem kojim je 2015. označen dogovor o Pariškom sporazumu bio je praćen suzama radosnicama i ovacijama, dok su se svjetski lideri držali za ruke. Po prvi put u istoriji gotovo 200 zemalja usvojilo je obavezujući sporazum o ograničavanju globalnog zagrijavanja na ispod 2 stepena Celzijusa, uz nastojanje da se ono zadrži na 1,5 stepeni. Međutim, uprkos značajnim koracima, stručnjaci upozoravaju da se svijet danas nalazi na kritičnoj prekretnici jer temperature i dalje rastu zbog sagorijevanja fosilnih goriva, a protekla decenija bila je najtoplija u zabilježenoj istoriji, piše DW.
Rast temperatura i ogromne posljedice
Naučnici ističu da je svaki djelić stepena važan jer predstavlja razliku između sigurnosti i patnje za milione ljudi. Procjenjuje se da zbog rastućih vrućina svake minute umire jedna osoba, dok zagađenje vazduha uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva godišnje odnosi oko 2,5 miliona života. Posljedice su i ogromne ekonomske štete, koje su u globalnoj ekonomiji prošle godine dostigle 304 milijarde dolara.
Istovremeno, ključni ekosistemi dolaze do granica izdržljivosti. Svijet je ove godine dostigao prvu klimatsku prelomnu tačku – prag koji pokreće nepovratne promjene – zagrijavanjem okeana koje uzrokuje masovno izumiranje korala. Koralni grebeni spadaju među biološki najraznovrsnije ekosisteme od kojih zavisi opstanak četvrtine morskih organizama. Naučnici upozoravaju da su opasno blizu i druge prelomne tačke, poput kolapsa amazonske prašume i ključnih okeanskih struja.
Šta se dešava s emisijama štetnih gasova?
Uzrok ovog kritičnog stanja je neprestano sagorijevanje fosilnih goriva. Prošle godine emisije gasova sa efektom staklene bašte dostigle su rekordne nivoe i sada su 65 odsto veće nego 1990. godine. Da bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, emisije su već trebale dostići vrhunac i početi naglo opadati, ali nedavne analize ne pokazuju znakove takvog trenda.
Ljudske aktivnosti, poput sagorijevanja uglja, nafte i gasa, prošle godine su u atmosferu ispustile rekordnih 53,2 gigatona ekvivalenta CO2. Dvije trećine tih emisija dolazi iz samo osam svjetskih ekonomija: Kine, Japana, SAD-a, Brazila, EU, Indije, Rusije i Indonezije. Od tih velikih zagađivača, samo su EU i Japan smanjili svoje godišnje emisije u poređenju s 2023. godinom.
Šta je postignuto od 2015. godine?
Iako ukupna zaštita klime značajno zaostaje, ostvaren je i važan napredak. Globalni rast obnovljivih izvora energije ubrzao se i nadmašio čak i optimistična očekivanja, čemu je najviše doprinio pad troškova. Ulaganja u čistu energiju rastu, a udio obnovljivih izvora u globalnoj proizvodnji energije više se nego utrostručio od potpisivanja Pariškog sporazuma.
Svijet je 2024. godine zabilježio najveći porast proizvodnje iz obnovljivih izvora, koji sada pokrivaju 40 odsto globalnih potreba za električnom energijom. U prvoj polovini ove godine, solarna i energija vjetra prvi put su nadmašile ugalj. Kapaciteti solarnih elektrana danas su više nego četiri puta veći od predviđanja iz 2015, dok su se kapaciteti vjetroelektrana utrostručili. U tome prednjači Kina, koja je prošle godine instalirala više solarnih kapaciteta nego ostatak svijeta zajedno.
U proteklih deset godina udio električnih vozila u prodaji automobila porastao je s oko jedan na gotovo 25 odsto. Ipak, ovaj napredak ima i drugu stranu. Dok obnovljivi izvori obaraju rekorde, isto važi i za ugalj, čija je potrošnja prošle godine dostigla rekordni nivo. Ulaganja u zelenu energiju rastu, ali javna ulaganja u fosilna goriva porasla su na 1,6 biliona dolara godišnje.
Hoćemo li ispuniti pariške ciljeve?
Stručnjaci upozoravaju da su trenutne klimatske mjere daleko od potrebnih. Iako je napredak u posljednjoj deceniji pomogao da se spriječi katastrofalno zagrijavanje od 4°C, koje se predviđalo 2015. godine, Zemlja je i dalje na putu ka zagrijavanju od 2,6°C do 2100. godine.
Takav scenario doveo bi do 57 dodatnih ekstremno vrućih dana godišnje u poređenju s današnjim prosjekom. Prema najnovijem izvještaju o stanju klimatskih mjera, potrebno je ogromno ubrzanje napora u svim sektorima.
To uključuje deset puta brže ukidanje uglja u ovom desetljeću, devet puta veće napore za suzbijanje krčenja šuma, udvostručenje rasta obnovljivih izvora, povećanje globalnog finansiranja klimatskih mjera za gotovo bilion dolara godišnje, kao i brzu ekspanziju javnog prevoza u najzagađenijim gradovima svijeta, piše Index.