Ukupno 180.065 birališta u cijeloj Turskoj otvoreno je u 8 sati, a
zatvaranje je najavljeno za 17 sati po lokalnom vremenu. Ovo su prvi
izbori na kojima se birališta u cijeloj zemlji istodobno otvaraju i
zatvaraju jer je u ranijim izbornim procesima bila praksa da na istoku
Turske birališta budu otvorena sat ranije.
Glasački listići do pojedinih biračkih mjesta u provincijama na istoku i jugoistoku zemlje prebačeni su helikopterom.
Izbori
se održavaju uz pojačane mjere sigurnosti, a preliminarni rezultati
izbora očekuju se u izbornoj noći, nekoliko sati nakon zatvaranja
biračkih mjesta.
Za izbore je u Turskoj registrirano 56.322.632
birača, a među njima je milion i pol mladih koji će prvi put imati pravo
glasa. U inozemstvu pravo glasa ima dodatnih 3.047.323 turska
državljana.
Predsjednik države i parlament se biraju na mandat od
pet godina. Riječ je o historijskim izborima kojima će Turska preći sa
parlamentarnog na predsjednički sistem upravljanja, što je odobreno i
referendumom održanim u aprilu prošle godine.
Za ulazak u 27. saziv turskog parlamenta na izborima se nadmeće ukupno osam političkih partija i 68 nezavisnih kandidata.
Još
jedna novost na izborima u Turskoj je i to što će političke stranke
prvi put nastupiti udružene u alijanse. Vladajuća Stranka pravde i
razvoja (AK Partija) na izborima će nastupa u sastavu Narodne alijanse u
kojoj je još i dosadašnja opoziciona Partija nacionalnog pokreta (MHP).
Najjača opoziciona Narodna republikanska partija (CHP) ušla je u
Nacionalnu alijansu u kojoj su i nedavno formirana Partija IYI, Saadet
partija i Demokratska partija.
Ukupno šest kandidata na izborima se nadmeće za funkciju predsjednika Republike Turske.
Kandidat vladajuće AK Partije i Narodne alijanse je aktuelni predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.
Erdogan
je na funkciju predsjednika izabran na izborima 2014. godine i prvi je
direktno birani predsjednik Turske. U slučaju pobjede na ovim izborima
će postati i prvi predsjednik Turske sa širokim ovlastima koje će mu
dati predsjednički sistem upravljanja državom u kojem više neće biti
funkcije premijera.
Kandidat opozicione Narodne republikanska
partije (CHP) je dugogodišnji parlamentarni zastupnik Muharrem Ince, a
ne lider te partije Kemal Kilicdaroglu.
Kandidat opozicione
Partije IYI je liderka te relativno nove političke opcije Meral Aksener.
Ona je za kandidaturu prikupila 100.000 potpisa građana, za razliku od
Erdogana i Incea, koji su kandidirani iz stranačkih zastupničkih klubova
u parlamentu Turske.
I lider opozicione Saadet partije Temel Karamollaoglu je prikupio potrebnih 100.000 potpisa građana za kandidaturu.
Opoziciona
Narodna demokratska partija (HDP) za predsjedničke izbore kandidirala
je njenog lidera Selahattina Demirtasa koji se sa još 12 parlamentarnih
zastupnika te partije od kraja 2016. godine nalazi u pritvoru zbog
optužnica za povezanost s terorističkom organizacijom PKK.
I
opoziciona Vatan partija je prikupila potrebne potpise građana i za
predsjedničke izbore kandidirala njenog lidera Dogu Parinceka.
Za
pobjedu na predsjedničkim izborima kandidat mora osvojiti natpolovičnu
većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15
dana će biti održan drugi krug izbora u kojem bi ostala dva kandidata
koji u prvom krugu osvoje najviše glasova.
Turski parlament je
ranije usvojio paket izmjena i dopuna zakona koje se odnose na
usklađivanje normi i provedbu ustavne reforme koja je odobrena na
prošlogodišnjem referendumu, a kojom Turska prelazi na predsjednički
sistem upravljanja.
Usvojenim paketom usklađen je i Izborni zakon Turske po kojem se održavaju današnji izbori.
Shodno
ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne ovlasti
nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne ovlasti i dalje će
biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600,
umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.