Riječ je o trećem papinom putovanju u Aziju, ukupno njegovom 21. posjetu inostranstvu.
“Dok se pripremam posjetiti Mijanmar i Bangladeš, želim narodu u tim
zemljama poslati poruke prijateljstva. Radujem se što ćemo se
susresti!”, napisao je 80-godišnji poglavar Katoličke crkve na
Twitteru.
Očekuje se da će egzodus Rohindža dominirati papinim posjetom
Mijanmaru, države iz koje bježe, te Bangladešu, države u koju dolaze.
U protekla tri mjeseca iz Mijanmara je pobjeglo 620.000 Rohindža, a
ta će država biti domaćin papi Franji od 27. do 30. novembra, dok će ga
Bangladeš ugostiti od 30. novembra do 2. decembra.
Kao glasni branitelj potlačenih, Franjo je pod pritiskom da stane
uz Rohindže, no lokalni ga katolici savjetuju na oprez kako bi se
izbjegla moguća diplomatska kriza, prenosi Hina.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra'ad
al-Hussein tvrdi da su Rohindže “enciklopedijski primjer žrtava
etničkog čišćenja”, a katolički čelnik u Bangladešu, kardinal Patric
D'Rozario, napade na njih nazvao je “prijetnjom za čovječanstvo”.
No većina stanovnika u Mijanmaru to vidi drugačije.
Mijanmarska vojska za nasilje u zapadnoj saveznoj državi Rakhine
krivi muslimanske pobunjenike, a vlast i javnost siromašne Rohindže,
koji nemaju svoju matičnu državu, ne smatraju mijanmarskim
građanima nego ilegalnim imigrantima iz Bangladeša.
Franjo je u videoporuci uoči posjete naglasio da “jedva čeka
upoznati” stanovnike Mijanmara, no nije izrekao riječ “Rohindže”.
Poručio je da stiže na to područje kako bi ohrabrio “svaki pokušaj
izgradnje sklada i saradnje u službi opšteg dobra”.
Papa bi mogao biti direktniji kad stigne u posjetu. U augustu je
osudio “progon naše braće Rohindža”, a prošle godine je bez straha
pokrenuo svađu s Turskom kad je masovna ubistva Armenaca u toj državi
tokom Prvog svjetskog rata bez okolišanja nazvao “genocidom”.
Najviši predstavnik Katoličke Crkve u Mijanmaru, kardinal Charles Bo,
prošle sedmice je za Vatikanski radio rekao kako se nada da će Papin
posjet pomoći zaustaviti građanski rat između etničkih grupa i vojske.
Franjo će se sastati i s uticajnim budističkim redovnicima, te
s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i mijanmarskom čelnicom Aung San
Suu Kyi koja je meta kritika međunarodne zajednice jer šuti o progonu
Rohindža.
Mijanmar je do slobodnih izbora 2015. bio izolirana vojna diktatura, a
diplomatske odnose s Vatikanom uspostavio je tek u maju. Od njegovih
51,8 miliona stanovnika samo je oko 1,3 posto katolika, stoji u
vatikanskim podacima.
Bangladeš je većinski muslimanska država koja se u proteklom
razdoblju brzo razvija, pa je broj siromašnih u državi prošle godine pao
ispod 25 posto, u odnosu na 2000. godinu kad ih je bilo gotovo 50
posto.
Prema vatikanskoj statistici iz 2015. godine u Bangladešu sa 158 miliona stanovnika je 375.000 katolika.