Tužilac Albereto Nisman planirao je da optuži predsjednika Kristinu Fernandez za zataškavanje dokaza u vezi sa bombaškim napadom na jevrejski centar u Buenos Ajresu 1994, kada je ubijeno 85 ljudi, a povrijeđeno 300.
Nisman je istraživao da li Iran stoji iza ovog napada.
Tužilac je pronađen 18. januara u lokvi krvi u svom domu sa jednim hicem ispaljenim u glavu.
“Ovdje sam samo zato što želim da vidim pravdu za nekog ko je dao život za istinu”, rekla je nastavnica Marta Kanepa, koja je učestvovala u šetnji pod parolom “Posveta tužiocu Albertu Nismanu”.
Šetnja po kiši trajala je 1,7 kilometara, a među okupljenima su bili Nismanove dvije kćerke, bivša supruga, tužioci i opozicione ličnosti, što pojačava pritisak na Fernandezovu u posljednjoj godini njenog mandata, prenosi AFP.
“Marš je sam po sebi odraz zahtjeva ovog društva da se okonča praksa nekažnjivosti. Tenzije između pravnog sistema i izvršne vlasti postojale su i ranije, ali ih je Nismanov slučaj pojačao”, izjavio je sociolog Rosendo Fraga.
Nisman je na dan svoje smrti trebalo da odgovara na pitanja u Kongresu o optužbama da je Fernandezova pokušala da zataška zaključke o umiješanosti Irana u zamjenu za iransku naftu.
Ona je rekla da su ove optužbe apsurdne, a Iran je ranije odbacio navode da je umiješan u napad.
Fernandezova je prva žena koja je demokratskim putem izabrana za predsjednika Argentine i ne namjerava da se ponovo kandiduje.
Ona je napustila Buenos Ajres sa svojim kabinetom uoči protestne šetnje i održala govor u gradu Zarate, gdje je otvorena nova nuklearna elektrana.
Njena administracija osudila je marš kao pokušaj destabilizovanja vlasti u Argentini.
Fernandezova je u televizijskom govoru nekoliko časova prije marša rekla da iza ovog skandala stoje spoljni interesi.
Ona je ranije izjavila da sumnja da je Nisman izvršio samoubistvo i kako vjeruje da ga je ubio bivši agent obavještajne službe da bi njoj nanio štetu.