Među njima je i transrodni vojnik Čelsi Mening, saopštila je Bijela
kuća. Kazna joj je sa 35 godina smanjena na sedam i ona će umjesto 2045.
godine na slobodu izaći u maju.
Meningova (28), osuđena je u avgustu 2013. godine na 35 godina
zatvora za špijunažu zajedno sa drugim službenicima, nakon objavljivanja
dokumenata na sajtu Vikiliks.
Kako navodi Bijela kuća, Obama je pomilovao 64 osobe i uslovno oslobodio još 209 zatvorenika, prenio je Rojters.
Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjavio je krajem prošle nedjelje da
će pristati da bude isporučen SAD, ako predsjednik Barak Obama pomiluje
Čelsi Mening.
„Ovaj potez bi mogao bukvalno da joj spase život“, izjavio je aktivista Čejs Stenžio.
AFP piše da je Obamin potez iznenađenje, imajući u vidu skandal sa
hakovanjem Demokratskog nacionalnog komiteta tokom predizborne kampanje
prošle godine.
Osim toga, francuska agencije ističe da je Bijela kuća u posljednjih
nekoliko nedjelja odbila da komentariše mogućnost pomilovanja Čelsi
Mening, ali su napravili razliku između nje kao osobe koja je priznala
svoje postupke i prošla sva suđenja i osobe poput Edvarda Snoudena.
“Pobjeda: Obama smanjio kaznu Čelsi Mening sa 35 na sedam godina
zatvora. Iz zatvora izlazi 17. maja”, objavljeno je na Tviter nalogu
Vikiliksa.
Meningova je dva puta pokušala samoubistvo prošle godine u vojnom zatvoru za muškarce u Kanzasu, ističe BBC.
Osim toga, 2016. je i štrajkovala glađu. Štajk je obustavila nakon
što je vojska pristala da joj omogući ljekarske tretmane za promijenu
pola.
Čelsi Elizabet Mening, rođena kao Bredli Edvard Mening, bila je
američki vojnik. Uhapšena je u Iraku u maju 2010. zbog sumnje da je
prosljedila poverljive dokumente Vlade SAD sajtu Vikiliks.
Tokom narednih mjeseci, Meningova je, između ostalog, optužena za
dostavljanje informacija o nacionalnoj odbrani neovlašćenim licima i
pomaganje neprijatelju, djela za koja je propisana smrtna kazna, iako su
tužioci saopštili da je neće tražiti.
Materijal koji je dostavila Vikiliksu objavljen je između aprila i
novembra 2010, a uključuje video-snimke helikopterskog napada u Bagdadu
iz 2007, snimke bombardovanja sela Granai u Avganistanu, 250.000
američkih tajnih diplomatskih depeša, i 500.000 vojnih dokumenata koji
su postali poznati kao „Irački i avganistanski ratni dnevnici“.