Francuska vlada proglasila je vanredno stanje na Novoj Kaledoniji nakon što danima traju oružani sukobi demonstranata i policije.
Vlasti su uvele policijski sat u glavnom gradu Numei i zatvorile glavni aerodrom za komercijalni saobraćaj zbog najvećih nemira u posljednjih 40 godina. Takođe su zabranili javna okupljanja i prodaju alkohola. Zabranjen je i TikTok.
Tokom nemira prema nezvaničnim informacijama poginulo je 10 ljudi dok je više od 200 povrijeđeno. Na snimcima se vide zapaljene zgrade i automobili i blokade na putevima. Među nastradalima su navodno i dva francuska žandarma.
Francusko ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je 1.800 policajaca i žandarma već prisutno u Novoj Kaledoniji i da stiže još 500 pripadnika specijalnih snaga RAID I GIGN.
Vanredno stanje će omogućiti vlastima da uvedu ograničenja kretanja i sprovedu kućni pritvor i pretrese.
— Pluton (@Pluton45873221) May 17, 2024
Protesti domorodačke zajednice Kanaka, koja se godinama bori za nezavisnost i čini oko 40 odsto stanovništva, podsjetimo, počeli su u ponedjeljak zbog glasanja u 17.000 kilometara udaljenom francuskom parlamentu o ustavu, koji bi dozvolio pravo glasa francuskim doseljenicima koji žive na ostrvima duže od 10 godina. Autohtono lokalno stanovništvo smatra da će na taj način biti lišeno utjecaja na političke procese u zemlji.
– Posljednja dva dana vidjeli smo nasilje takvih razmjera koje nismo vidjeli 30 godina u Novoj Kaledoniji. To je na neki način obilježavanje kraja 30 godina mira. Narod Kanak se protivi (glasanju u Francuskoj) ne samo zato što je odlučeno u Parizu bez njih već zato što žele da to bude dio pregovora koji bi doveli do novog referenduma o samoopredjeljenju – rekao je bivši generalni konzul Australije u Novoj Kaledoniji Deniz Fišer za CNN.
Predloženi ustav dodao bi hiljade dodatnih birača u biračke spiskove Nove Kaledonije koji nisu ažurirani od kasnih devedesetih. Grupe koje se zalažu za nezavisnost kažu da su promjene pokušaj Francuske da konsoliduje svoju vlast nad arhipelagom, prenosi Avaz.
“Ovo nije plod mašte”
Dok Macron primjenom sile nastoji ugušiti nemire, zanimljivo je kako je ovaj sukob gotovo preko noći postao daleko više od “francuske stvari”.
Ministar unutrašnjih poslova Francuske Gerald Darmanin izjavio je kako je veliku ulogu u nemirima odigrao – Azerbejdžan.
“Ovo nije plod mašte. Žao mi je što su neki od separatista sklopili dogovor s Azerbejdžanom”, naveo je.
U razgovoru za Politico, zvaničnik francuske obavještajne službe izjavio je kako su na ovom području otkrivene aktivnosti Azerbejdžana, ali i Rusije, koja se zalaže za narativ o Francuskoj kao kolonijalističkoj državi.
“Umjesto da optužuje Azerbejdžan da navodno podržava proteste za nezavisnost u Novoj Kaledoniji, ministar unutrašnjih poslova Francuske trebao bi se fokusirati na promašenu politiku svoje zemlje prema prekomorskim teritorijama koja je dovela do takvih protesta”, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Azerbejdžana Aykhan Kajizada.
Sumnja Francuske da Azerbejdžan ima umiješane prste u dešavanja na Novoj Kaledoniji traje već duži period.
Predsjednik države Ilham Aliyev više puta je optuživao Francusku za neokolonijalizam te je naglasio kako će podržati pokrete za nezavisnost, uključujući i onaj na Novoj Kaledoniji.
Tim povodom, Azerbejdžan je osnovao čak i Inicijativnu grupu iz Bakua koja okuplja 14 političkih pokreta širom bivšeg Francuskog carstva, a koji se zalažu za dekolonijalizaciju.
“Pariz vrijeđa pravo naroda Kanaka na samoopredjeljenje širenjem biračkog dijela kako bi oni ostali manjina u vlastitoj domovini”, navedeno je u saopćenju inicijative.
Svakako, analitičari razlog za miješanje Azerbejdžana u dešavanja u Novoj Kaledoniji vide kao nastavak tenzija između Bakua i Pariza još od 2020. godine i rješavanja sukoba u Nagorno-Karabahu gdje je Francuska stala na stranu dugogodišnjeg saveznika Armenije.
Predsjednik Azerbejdžana u tom periodu Francuskoj je najviše zamjerio vojnu podršku Armeniji te je rekao kako će Pariz biti odgovoran za svako dalje raspirivanje sukoba.
Sada, kada je Nagorno-Karabah kao separatistička teritorija i zvanično ugašen, a Armenija promijenila svoj politički kurs, čini se kako je Ilham Aliyev dočekao trenutak da uzvrati Macronu.
Iako Nova Kaledonija i situacija na ovom području svakako nisu nešto što bi moglo zabrinuti veći dio svijeta, bar mala umiješanost Azerbejdžana, ali i drugih većih sila, dovoljan su razlog da Macron ovih dana i ne spava baš bezbrižno, prenosi Klix.