Prema pisanju evropskih medija, Facebook i Twitter dopunili su svoje njemačke stranice dodatnim
karakteristikama za označavanje kontroverznog sadržaja i provele mjesece
regrutujući i obučavajući moderatore zadužene da se nose sa Zakonom o govoru mržnje na društvenim
mrežama koji je stupio na snagu 1. januara.
Zbog velikog broja diskutabilnih brisanja objava i privremenog zatvaranja naloga ma društvenim mrežama u prvim danima
provođenja ovog zakona, kritičari vjeruju da će zakon zapravo ograničiti slobodu govora, jer
će kompanije u želji da izbjegnu kazne neselektivno brisati sadržaje.
Poslije drugog svjetskog rata, Njemačka je donijela neke od najstrožijih
zakona na svijetu kada je u pitanju govor mrženje, uključujući zatvorske kazne
za one koji negiraju Holokaust i za poticanje mržnje prema manjinama. Posljednjih
godina, političari u ovoj zemlji sve više izražavaju zabrinutost zbog relativnog nedostatka
odgovornosti na online platformama.
Po novom zakonu, online platforme mogu dobiti kazne i do 50
miliona evra ukoliko ne uklone “očigledno nezakonit” govor mržnje i druge objave
u roku od 24 sata od primanja obavještenja. Za uklanjanje “nezakonitog” sadržaja
dozvoljen je rok od sedam dana.
Korisnici Facebooka i Twittera sada imaju dodatne načine da
upozore na uvredljive objave koje žele prijaviti zbog kršenja ne samo standarda ovih
platformi, već i novog zakona. To se odnosi i na stranice kao što su Youtube,
Instagram i Snapchat.
Facebook kaže da je započeo regrutovanje novih moderator koji
govore njemački jezik prije nego što je zakon usvojen i sada ima 1,200 ljudi
koji pregledaju označeni sadrržaj iz “centara za brisanje” u Berlinu i Essenu. Oni
čine šestinu ukupnog globalnog tima moderatora.
Twitter je angažovao više moderatora sa poznavanjem njemačkog
jezika i obrazovanjem iz oblasti prava, ali i dalje posluje iz svog evropskog
sjedišta u Dablinu.
Podaci o tome kako je zakon uticao na broj brisanja biće
poznati tek u junu. Prošlog ljeta, Facebook je u Njemačkoj u prosjeku brisao 15,000 objava mjesečno.
Prva objava koja je došla u sukob sa novim zakonom je ona
koju je ekstremna desničarka iz stranke Alternative für Deutschland, Beatrix von Storch, optužila policiju u Kelnu kako pomirljivo gleda na “barbarske,
silovateljske horde muslimanskim muškaraca”.
Zakon, koji je predložilo ministarstvo pravosuđa kojim
upravljaju socijaldemokrate, kritikovan je sa obje strane političkog spectra.
Dok se desničari žale na “Stasi” metode, aludirajući na cenzuru nalik onoj u
komunističkoj istočnoj Njemačkoj, kritičari sa lijeve strane optužuju državu za
angažovanje privatnih kompanija da rade posao koji bi trebalo da rade
pravosudni organi.Takođe, ljevičari upozoravaju
da će populisti koristiti ovaj zakon kako bi sebe predstavili kao žrtve.
Ministar pravde Heiko Maas, koji se smatra ključnim tvorcem
zakona, na kritike odgovara kazavši da “poticanje na ubistvo, prijetnje, uvrede i laži o Aušvicu nisu izražavanje slobode mišljenje, već napad na slobodu
mišljenja drugih”.