Članicama NATO-a nedostaje oko sedam milijardi evra kako bi ispunile obećanje o 70 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini za ovu godinu, a do isteka roka ostalo je manje od dva mjeseca. Prema pisanju Politica, postoji mogućnost da savezničke zemlje neće uspjeti da ispune preuzetu obavezu, što bi moglo dodatno otežati odbranu Ukrajine od ruskih napada tokom zime.
Saveznici su se na samitu u Ankari u julu obavezali da će Ukrajini tokom ove godine obezbijediti 70 milijardi evra vojne pomoći, uz obećanje da će isti iznos izdvojiti i 2027. godine.
U ukupnu sumu uračunavaju se bilateralni doprinosi država tokom godine, kao i 30 milijardi evra iz kredita Evropske unije Ukrajini, vrijednog ukupno 90 milijardi evra.
Međutim, prema informacijama do kojih je došao Politico, trenutno postoji manjak od približno sedam milijardi evra, a još nije potpuno jasno iz kojih izvora i zbog kojih obaveza je nastao.
Ukrajini nedostaje novac za odbranu od raketa i dronova
Nedostatak obećanih sredstava mogao bi posebno pogoditi ukrajinske kapacitete protivvazdušne odbrane, u trenutku kada se zemlja priprema za još jednu zimu obilježenu ruskim napadima na energetsku infrastrukturu i druge ciljeve.
Kijev zbog toga od zapadnih saveznika traži ubrzavanje isporuka vojne opreme i konkretnije finansijske obaveze.
Ukrajinska ambasadorica pri NATO-u Aljona Getmančuk upozorila je na važnost ispunjavanja obećanja sa samita u Ankari tokom zatvorenog sastanka sa predstavnicima savezničkih država.
Prema saopštenju ukrajinske misije, Kijev poziva partnere da mobilišu dodatne resurse, ubrzaju donošenje odluka i ranije najavljene obaveze pretvore u konkretne isporuke naoružanja ili finansijske uplate.
Iz NATO-a su za Politico poručili da saveznici nastavljaju pružati neophodnu vojnu podršku Ukrajini i da rade na tome da Kijev dobije potrebnu pomoć, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti.
Evropske zemlje preuzele veći teret nakon promjene američke politike
Nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Američke Države obustavile su gotovo svu novu vojnu pomoć Ukrajini, zbog čega je veći dio finansijskog i vojnog tereta prešao na evropske saveznike.
Među državama koje su do sada izdvajale najviše pomoći nalaze se Njemačka, Holandija i nordijske zemlje. One su u više navrata pozivale ostale članice NATO-a da povećaju svoje doprinose.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nedavno je tokom posjete Talinu poručio da saveznici moraju učiniti više za Ukrajinu, posebno kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani.
Kao razloge za hitnije djelovanje naveo je približavanje zime i nastavak ruske agresije.
O dodatnom finansiranju i ubrzavanju isporuka oružja trebalo bi da razgovaraju i evropske prijestonice, na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, zakazanom za 17. novembar u sjedištu NATO-a.
Sporna i obećanja za američko naoružanje kroz program PURL
Dodatni problem predstavlja i program PURL, kroz koji evropske članice NATO-a finansiraju kupovinu američkog naoružanja za Ukrajinu, uključujući presretače za protivvazdušne sisteme Patriot.
U procjenu nedostajućih sredstava uračunato je i 1,9 milijardi dolara za neplaćene isporuke kroz ovaj program.
Saveznici, prema pisanju Politica, sumnjaju da će do kraja godine biti dostignut i cilj koji je postavio Rute – prikupljanje 15 milijardi dolara za PURL.
Prema podacima ukrajinske misije pri NATO-u, do sada je programu doprinijelo 29 savezničkih država, a od njegovog pokretanja 2025. godine prikupljeno je približno devet milijardi dolara.
To znači da i pored dosadašnjih izdvajanja ostaje značajan finansijski jaz između prikupljenih sredstava i postavljenog cilja.
Naredni sastanci saveznika zato će biti važni za procjenu koliko je obećane pomoći moguće pretvoriti u konkretne isporuke prije kraja godine, posebno kada je riječ o sistemima protivvazdušne odbrane i opremi potrebnoj za zaštitu ukrajinskih gradova i infrastrukture.