Vijest da je Europska komisija (EK) početkom januar odobrila stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od insekata izazvala je mnogo reakcija.
U Hrvatskoj su ragovali mnogi političari.
Marin Miletić iz Mosta ustvrdio je u raspravi u saboru da je predsjednica EK Ursula von der Leyen potpisujući odobrenje za uvrštavanje insekata u novu hranu “otkrila asketizam” i istovremeno izrazio sumnju da ga je otkrila samo za građane Europe, a ne i za sebe.
“Dakle, u 2023. godini, kada je tehnologija toliko napredovala, kada je znanost otišla toliko daleko, kada možemo imati vrhunsku i zdravu hranu, šefica Europske komisije nas šalje nekim vremeplovom u vrijeme Ivana Krstitelja kada govori da bi građani Europe, a tako i mi Hrvati i Hrvatice, građani Republike Hrvatske, trebali jesti kukce”, poručio je Miletić.
Ova izjava sporna je na mnogo načina, no u ovom tekstu analizirat ćemo samo neke njezine ključne probleme. Istovremeno ćemo pokušati objasniti koji su važni razlozi zbog kojih europski zakonodavci smatraju da uvođenje insekata u europsku prehranu ima smisla.
Razlozi za odobrenje insekata ukratko
Recimo na početku samo kratko da su insekti vrlo ekonomičan i zdrav izvor životinjskih proteina i nekih drugih važnih nutrijenata, da njihov uzgoj predstavlja značajno manji ekološki i klimatski otisak za planet od uzgoja mesa jer uz značajno manje resursa poput vode i obradivog tla stvaraju iste količine proteina.
Uz to, ona podrazumijeva manje nasilja nad životinjama te da treba imati na umu da će u sljedećih 30 godina broj stanovnika u svijetu narasti za još dvije milijarde, što znači da će se potrebe za hranom značajno povećati. Pritom će klimatske promjene smanjiti proizvodnju hrane u brojnim dijelovima svijeta, a EU je jako ovisna o uvozu hrane.
O ovim razlozima bit će više riječi kasnije u tekstu.
Insekti su već ranije dozvoljeni kao nova hrana u EU
Što je problematično u Miletićevim riječima?
Prije svega, iz njih neupućeni mogu zaključiti da je odobrenje za insekte djelo predsjednice EK, da ga je ona izmislila te da je ono prvo te vrste. To jednostavno nije tačno. EK je već ranije dala odobrenje za svrstavanje više insekata – cijelih ili u dijelovima – u kategoriju tzv. nove hrane u EU.
Prvo odobrenje dobio je 2021. dehidrirani veliki žuti brašnar (Tenebrio molitor), odnosno njegova ličinka. Drugo je krajem 2021. dobio skakavac selica, odnosno europska šaška (Locusta migratoria) u smrznutom ili sušenom obliku i u prahu. Treće odobrenje dobio je 2022. kućni cvrčak, odnosno zrikavac (Acheta domesticus), u istom obliku. Četvrto odobrenje izdano je u januaru 2023. za manjeg brašnara (Alphitobius diaperinus).
EK trenutno ima još osam zahtjeva za odobravanje proizvoda od insekata koje u načelu podnose proizvođači. Odobrenja se uglavnom izdaju konkretnim proizvođačima čiji proizvodi zadovoljavaju sve standarde i to na određeni vremenski rok, uglavnom na pet godina.
Što je “nova hrana”?
U EU je nova hrana definirana kao hrana koju ljudi u EU nisu konzumirali u značajnoj mjeri prije 15. januara 1997., kada je na snagu stupila prva Uredba o novoj hrani.
Zahtjev za uvrštavanje nekog insekta ili neke druge hrane na popis nove hrane mora proći kroz rigoroznu provjeru Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Kada neki proizvod prođe sve procedure, Von der Leyen obično samo stavlja svoj potpis na finalno odobrenje.
Aleksandar Gavrilović, vlasnik Insektarija, prve hrvatske certificirane farme insekarta osnovane 2015., kaže da su isti insekti, prije nego što su uvršteni u popis ljudske hrane, prvobitno bili dozvoljeni za korištenje u hrani za životinje.
“Oni su se koristili u obliku ekstrahiranog proteina i ulja kao komponenti za pripremu hrane za životinje. Prva dozvola izdana je za akvakulturu, a nekoliko godina kasnije dozvola je izdana i za peradarstvo. To je bio znak da uskoro slijedi dozvola za svinjogojstvo i ljudsku hranu. Sve uredbe donesene su temeljem znanstvenog mišljena EFSA-e”, kaže Gavrilović koji među proizvodima ima i pivo od cvrčaka.
Insekti kao hrana mogli bi smanjiti uništavanje šuma
Zašto EU uvodi insekte u prehranu? Kako svjetska populacija raste, zadovoljavanje prehrambenih potreba tradicionalnim izvorima proteina postaje sve veći izazov.
Kako smo već naveli, broj stanovnika u svijetu u sljedećih 30 godina povećat će se za oko 2 milijarde. U istom razdoblju proizvodnja mesa mogla bi se udvostručiti. No povećanje proizvodnje mesa imat će velik negativan utjecaj na okoliš budući da je za uzgoj stoke potrebno puno više zemlje nego za uzgoj biljne hrane ili insekata sličnih nutritivnih vrijednosti.
Trenutno se za proizvodnju mesa koristi oko 70% ukupne svjetske obradive površine. U mnogim dijelovima svijeta, uključujući Amazoniju, za potrebe povećanja proizvodnje mesa krče se šume koje su staništa brojnih divljih, rijetkih, a često i ugroženih vrsta, kako životinjskih tako i biljnih.
Primjerice, prema istraživanju Global Forest Watcha, ukupni gubitak tropskih šuma povećao se između 2019. i 2020. za oko 12% u odnosu na 2018., najviše u Brazilu (grafikon dolje). Pretvaranje šuma u poljoprivredna zemljišta glavni je razlog krčenja šuma u cijelom svijetu (40%).
Najveći dio tih površina koristi se za pašnjake ili za uzgoj stočne hrane za goveda poput žitarica i soje. Sveukupno, govedina je odgovorna za oko 36% svih krčenja šuma povezanih s poljoprivredom. Za potrebe uzgoja govedine od 2001. do 2015. iskrčeno je oko 45.1 milion hektara zemlje, pet puta više nego za bilo koje druge analizirane proizvode.
Procjene pokazuju da se jestivi insekti za slične nutritivne potrebe mogu uzgajati na 50% do 90% manjim površinama tla u usporedbi s konvencionalnom stokom. Novi izvori proteina također su potrebni za uzgoj životinja, a EU je u tom smislu također u velikoj mjeri ovisna o uvozu. Svake godine uveze oko 14 milijuna tona soje za prehranu stoke poput svinja, goveda i pilića.
Konačno, neki insekti poput larve crne vojničke muhe mogu se hraniti organskim otpadom, odbačenom hranom koja često završava na odlagalištima.
Insekti kao hrana mogli bi smanjiti emisije stakleničkih plinova
Proizvodnja mesa također je problem u kontekstu klimatskih promjena jer je izvor oko 15% svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek, naročito CO2, metana i dušikovog oksida.
Iako metan i dušikov oksid ne ostaju u atmosferi tako dugo kao CO2, njihov potencijal zagrijavanja atmosfere je mnogo puta veći. Primjerice, metan ima oko 80 puta veću moć zagrijavanja od CO2 tijekom prvih 20 godina nakon što dospije u atmosferu. Najmanje 25% današnjeg globalnog zatopljenja pokreće metan nastao ljudskim aktivnostima, naročito uzgojem stoke.
Uzgoj insekata proizvodi stotinjak puta manje emisija stakleničkih plinova od uzgoja stoke za istu količinu hrane. U ove izračune treba još dodati i značajne emisije stakleničkih plinova koje dolaze od transporta stočne hrane koju EU uvozi.
Europski zakonodavci stoga smatraju da bi u Europi, ako želi postati neovisnija u proizvodnji hrane te ako želi ispuniti ciljeve održivog razvoja i ciljeve ograničavanja klimatskih promjena, održivi izvori proteina morali igrati važnu ulogu.
Ekološki i klimatski problemi ključni su razlozi zbog kojih se mladi u svijetu sve više okreću alternativnim oblicima prehrane – vegetarijanstvu, veganstvu i zamjenskom mesu. Proizvođači takve vrste prehrambenih proizvoda posljednjih godina bilježe značajan uzlet.
Veličina globalnog tržišta veganske hrane iznosila je 2020. oko 23.3 milijarde dolara, a predviđa se da će do 2028. narasti na 61.35 milijardi. Za očekivati je da bi i tržište proizvoda od insekata moglo bilježiti značajan rast.
Insekti nisu hrana za askete i siromašne
Jedan od problema u Miletićevom govoru je to što je proizvode od kukaca predstavio kao hranu za askete koji žive u pustinji ili u neimaštini, drugim riječima kao neku trećerazrednu hranu za siromašne, dok će bogati poput Von der Leyen zadržati privilegij da jedu prvorazredno, što su jeli i do sada.
Tako postavljena teza je neistinita i zapravo ima određene osobine teorije zavjere. Osobito zato što Miletić svojom tvrdnjom da je uredba “obvezujuća od 3. januara” te da bi građani Europe, a tako i Republike Hrvatske, “trebali jesti kukce” stvara dojam da će 500-tinjak milijuna stanovnika EU na neki način biti prisiljeno jesti proizvode od insekata. EU neće nikoga obvezivati da jede insekte, a etikete na proizvodima navodit će ih kao sastojke.
Nutritivna svojstva insekata
Istraživanja su pokazala da su insekti nutritivno efikasnija i zdravija hrana od većine drugih životinjskih izvora. Neki sadrže korisnu količinu proteina usporedivu s onom iz soje. Također su bogati drugim važnim nutrijentima u dobrom omjeru.
Cvrčci na svakih 100 grama sirove težine (ne sušeni) sadrže oko 15 grama proteina, 120 kalorija i 5.5 grama masti. Govedina u 100 grama sadrži više proteina, oko 23.5 grama, međutim istovremeno sadrži tri puta više kalorija i četiri puta više masti.
Insekti također sadrže dijetalna vlakna hitin. Gavrilović kaže da je hitin neprobavljiv za ljude, no da je znanstvenim istraživanjima potvrđen kao izvrstan probiotik. “On je odlična hrana za dobre bakterije u našim crijevima”, ističe.
Konačno, većinainsekata sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina, a njihov izmet odlično je gnojivo za cvijeće piše Index.hr.
