Medvedev je u tekstu doveo u pitanje i samu budućnost njemačke državnosti, optužujući Berlin za povratak militarizmu i revanšističkoj politici zbog poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Tvrdnje o mogućem kraju njemačke države
Bliski saveznik Vladimir Putin napisao je da Njemačka, prema njegovom mišljenju, ima izbor između rata i, kako je naveo, „ponižavajućeg nestanka sopstvene državnosti“.
Prema Medvedevu, Moskva smatra da bi eventualna eskalacija sukoba mogla dovesti do međusobnog uništenja, ali tvrdi da bi posljedice bile mnogo teže za Evropu nego za Rusiju.
On je takođe osporio pravni osnov njemačkog ujedinjenja iz 1990. godine, navodeći da građani nikada nijesu glasali na referendumu o tom pitanju. Međutim, pravni stručnjaci godinama ističu da referendum nije bio potreban, jer je Istočna Njemačka nakon slobodnih izbora pristupila Saveznoj Republici Njemačkoj u skladu sa tadašnjim ustavnim procedurama.
Kritike zbog vojske i politike Berlina
Medvedev je posebno kritikovao jačanje njemačkih oružanih snaga i rasprave o vraćanju dobrovoljnog vojnog roka. Ocijenio je da „militarizovana Njemačka“ predstavlja prijetnju i Evropi i Rusiji.
Na udaru se našao i njemački kancelar Friedrich Merz, kojeg je Medvedev optužio da ekonomsku politiku vodi u pogrešnom pravcu i da vjeruje kako naoružavanje može podstaći privredni rast.
Istovremeno, nije pomenuo da Rusija značajan dio državnog budžeta usmjerava upravo na vojsku i bezbjednosni sektor.
Pominjanje nuklearnog oružja i „paklenih scenarija“
Bivši ruski predsjednik optužio je Berlin i za navodne ambicije da dođe do nuklearnog oružja, iako su njemačke vlasti više puta odbacile takve tvrdnje.
Prema Medvedevu, čak i mogućnost da Njemačka jednog dana razmatra takav potez mogla bi predstavljati razlog za ozbiljan sukob s Moskvom. Upozorio je da bi sadašnji politički pravac Evrope mogao dovesti do, kako je rekao, „gotovo paklenih scenarija“.
Od reformiste do jednog od najtvrđih glasova Kremlja
Dok je od 2008. do 2012. godine bio predsjednik Rusije, Medvedev je na Zapadu često smatran umjerenijim političarem i potencijalnim reformatorom. Međutim, nakon početka rata u Ukrajina 2022. godine postao je jedan od najglasnijih zagovornika oštre politike Kremlja.
Posljednjih godina više puta je javno prijetio zapadnim prijestonicama, uključujući Berlin, London i Pariz, pominjući čak i mogućnost nuklearnih udara. Njegov novi tekst objavljen je neposredno pred obilježavanje ruskog Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom iz 1945. godine.