Grad troši milijone da bi proširio postojeće parkove i kako bi što
više krovova i zidova bilo pokriveno zelenilom. 22 neizgrađene parcele u
gradu će biti pretvorene u urbane vrtove. Asfaltirane površine će
postati parkovi radi iskorištavanja kišnice. Uz rijeku koja teče kroz
grad, gdje je 2013 godine srušen autoput, troši se preko 4.3 milijona
dolara na zelene koridore.
Obzirom da je grad zabranio promet u centru, Department of the
Environment razmišlja neke od ulica pretvoriti u llinearne drvećem
zasađene parkove.
Sve je to dio većeg plana koji bi trebao pomoći prilagodbi na sve
veće izazove sa kojima se grad suočava zbog klimatskih promjena:
nevjerovatno vrući dani, teška suša, a kada i pada kiša, velike poplave.
„Ideja je da se s vremenom ove intervencije povećaju i rade zajedno
sa svim većim shemama i projektima za klimatske promjene te se na taj
način izgradi vitalna otpornost na klimatske promjene na većoj razini od
gradske“ kaže Tom Armour, direktor tvrtke koja s bavi dizajnom i
građevinom i koja s gradom Madridom radi na pronalaženju načina
integracije prirode i izgradnje grada.
Madridu je jako vruće ljeti, ali postaje sve toplije. Tijekom vrućeg
vala u 2015., temperatura od 40°C probila je sve zabilježene rekorde za
lipanj i srpanj. Val vrućine koji se znao dogoditi jedanom u 20 godina
se sada događa svakih pet godina. Do 2050. godine biti će 20% više
neuobičajeno toplih dana ljeti i kišiti će 20% manje.
Sve planirane promjene u uređenju krajobraza mogu pomoći. Sadnja
krovnih vrtova, vertikalnih vrtova po fasadama, pomaže izolaciji zgrada
kako bi čuvali energiju i reducirali uličnu buku. Isto tako pomaže
sniziti temperaturu na mikrolokaciji sadnjom travnjaka na kolnicima i
isparavanjem vode.
Pilot projektom kojim se u nekim kvartovima u Madridu vršila sadnja
krovnih vrtova, temperatura se spustila za više od 4°C. Zamjena
zatravljenih površina sa sadnjom biljaka koje mogu upiti i zadržati vodu
može pomoći gradu da se nosi sa učestalim kišama.
„Prezentirana poboljšanja su praktična i učinkovita i mogu se
primjeniti svuda po gradu i na mnogim drugim lokacijama“, tvrdi Armour.
Dodavanje vegetacije može pomoći kod rješavanja problema smoga. U
Madridu, jednom od najzagađenijih gradova Europe djelomično je zabranjen
promet i javni prijevoz je besplatan u najzagađenije dane, a vožnja
vozila na dizel biti će zabranjena u centru grada do 2020. godine.
Biljke mogu mnogo pomoći jer spuštaju temperaturu i smanjuju onečišćenja
ozona. 2015 studija sugerira da je sadnja stabala u gradovima učinkovit
način borbe protiv zagađenja.
Ono što se događa u Madridu trebalo bi se događati posvuda, govori
Armour. „ Promjene bi trebale biti usvojene obzirom na specifične
potrebe svakoga grada i mikroklime, ali mnoga su rješenja univerzalna“,
kaže. „ Trenutačna istraživanja pokazuju da rješenja na bazi
intervencije biljkama poput ovih, mogu rezultirati većim popratnim
benificijama po zdravlje, ekonomiju, društvo i okoliš i vrlo često mogu
biti efikasnije jeftinije rješenje nego što to nudi tradicionalan
pristup.“
All Renderings: Arup
Izvor:fastcoexist.com