Gdine Junker, vi ste optimistični u pogledu bugarskog predsjedavanja Savjetu EU. Na čemu se temelji Vaš optimizam?
Žan-Klod Junker:
Bugarska je odlično pripremljena; vlada je pak samo za tu svrhu
formirala specijalno ministarstvo. Ministarka Lilijana Pavlova je, baš
kao i premijer Borisov, odlično pripremljena. Zajedno sa Marijom
Gabrijel, koja u mojoj Komisiji odlično radi, Bugarska će donijeti
Evropi veliki napredak, u to sam ubijeđen. Jer, Bugarska se posvetila
evropskoj agendi i težište stavila baš na teme koje su za Evropljane od
posebnog značaja: migraciju, digitalnu agendu, evropsku odbrambenu uniju
i evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana. Osim toga, slovo „B” se
ne odnosi na Bugarsku, već na bugarsku riječ „budešte” koja znači
„budućnost”. Bugarska će voditi važnu debatu o budućnosti Evrope – a
2018. je godina u kojoj ćemo donijeti važne promjene za našu Uniju: od
produbljivanja ekonomske i monetarne unije, preko budućeg uređenja našeg
sistema azila, pa sve do budućeg budžeta EU. Bugarska će tu kao častan
posrednik imati važnu ulogu jer će raditi na konsenzusu država EU.
Evropski mediji prate početak bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom dijelom vrlo kritično. Pri tome se stalno čuju dva superlativa: najsiromašnija zemlja EU i najkorumpiranija zemlja EU. Da li Bugarska zaslužuje tako negativnu ocjenu?
Kada
čujem takve klišee, najprije provjerim činjenice. One izgledaju
drukčije. Ne samo otkako je Bugarska predsjedavajuća. Dobro poznajem
Bugarsku, i svojevremeno sam kao premijer Luksemburga, koji je tada
predsjedavao Evropskom unijom, zapečatio prijem te zemlje. Otada je
Bugarska postigla velike stvari, između ostalog u privredi. Ona je
prošle godine imala rast od 3,9 odsto, zapošljavanje se razvija
pozitivno, budžet je pod kontrolom. Državni dug je ispod 30 odsto što je
malo, čak i u odnosu na zemlje koje su već uvele evro. Uz to je
Bugarska jedna od najjače proevropski orijentisanih zemalja, tamo
postoji jaka volja da se rješavaju problemi i traže zajednička rješenja.
Zato imam pozitivno očekivanje, ne samo kada je riječ o bugarskom
predsjedavanju, već i o onome što treba učiniti da se suzbije korupcija.
Tu sa Bugarima tesno sarađujemo u okviru takozvanog kooperacionog i
kontrolnog mehanizma i precizno pratimo napredak na planu suzbijanja
korupcije.
Sofija je kao jednu od najvažnijih tema proglasila
približavanje Zapadnog Balkana EU. Kako Vi vidite perspektive pristupa
balkanskih zemalja?
Dobro je što je Bugarska tako odlučila.
Zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju perspektivu pristupa EU. Ona neće biti
sprovedena u djelo za vrijeme mog mandata na čelu Evropske komisije,
ali moramo postaviti temelje za to, a dotične zemlje moraju da se
poduhvate neophodnih reformi da bi do pristupa uskoro moglo i da dođe.
Bugarskoj vladi imamo da zahvalimo za važne korake koji su već učinjeni:
samit o Zapadnom Balkanu koji se održava 17. maja će biti važan korak.
Bugarska je prosto predodređena da gradi mostove među zemljama Zapadnog
Balkana, jer poznaje taj region, kulturu i jezik – a i sama je uspješno
prošla kroz proces proširenja EU.
Da li bi Bugarska za vrijeme svog predsjedavanja trebalo, da li bi mogla da ima i posebnu ulogu u komunikaciji EU sa Ankarom?
Bugarska
može da ima važnu ulogu u produbljivanju odnosa. U svakom slučaju je u
našem interesu da sa Turskom tijesno sarađujemo. Istovremeno je na samoj
Turskoj, koja izgleda kao da se udaljava od EU, da joj se približi. Kao
susjed, Bugarska može da iskoristi tu posebnu vezu sa Turskom kako bi
intenzivirala dijalog i djelovala kao posrednik i prevodilac. Uvijek je
bolje da razgovaramo međusobno, nego jedni o drugima.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker odgovorio je na pitanja DW u pisanoj formi.