Indija bilježi jedan od najneobičnijih klimatskih fenomena na planeti. Stručnjaci ga nazivaju „rupom u zagrijavanju“, ali upozoravaju da bi zaštitni efekat mogao nestati, ostavljajući 1,5 milijardi ljudi pred još opasnijim vrućinama.
Kada je profesor sa Harvarda Dan Schrag u martu 2025. stigao u Delhi na klimatsku konferenciju, temperatura je već prelazila 30 stepeni. Godinu ranije u tom gradu izmjereno je čak 52 stepena Celzijusa, što je Schrag opisao kao „suludo“.
Ipak, još je neobičnije to što se Indija, uprkos ekstremnim temperaturama, zagrijava sporije nego što klimatski modeli predviđaju.
Prosječna temperatura u toj zemlji porasla je za manje od 0,9 stepeni od početka 20. vijeka, dok se planeta samo od 1980. zagrijala za oko 1,4 stepena. Na NASA-inim mapama temperaturnih promjena Indija se jasno izdvaja od ostatka Evrope i Azije, gdje dominiraju crvena i narandžasta područja snažnog zagrijavanja.
„Može se vidjeti znatno slabije zagrijavanje, a u pojedinim dijelovima čak i njegovo odsustvo“, kaže Benjamin Cook, klimatolog iz NASA-inog Goddard instituta i Univerziteta Columbia.
Stručnjaci ovaj fenomen nazivaju „rupom u zagrijavanju“. Najizraženiji je na sjeveru Indije tokom sušnih zimskih mjeseci, kada pojedina područja bilježe vrlo slabo zagrijavanje ili čak blago hlađenje.
Naučnici još nemaju konačan odgovor šta ga uzrokuje, ali dvije teorije smatraju se najvjerovatnijim: intenzivno navodnjavanje i zagađenje vazduha.
Voda hladi tlo
Navodnjavanje je ključno za proizvodnju hrane u Indiji, naročito u sjevernim područjima u kojima dominiraju polja riže i pšenice. Od šezdesetih godina prošlog vijeka ogromne količine podzemne vode koriste se za navodnjavanje zemljišta koje izvan sezone monsuna gotovo da ne dobija kišu.
Kada voda isparava, ona oduzima toplotu zemljištu, povećava vlažnost vazduha i ublažava rast temperature.
„Što se više vode rasporedi po tlu, to je isparavanje veće, vlažnost vazduha raste, a porast temperature se usporava“, objašnjava Schrag.
Sličan fenomen zabilježen je i u američkom kukuruznom pojasu, gdje intenzivno navodnjavanje takođe doprinosi lokalnom hlađenju.
Cook smatra da je upravo navodnjavanje najvjerovatniji uzrok indijske „rupe u zagrijavanju“, jer se ona najviše primjećuje tokom sušnog dijela godine, kada dodavanje vode ima najveći efekat.
Zagađenje odbija sunčevu svjetlost
Drugi mogući uzrok je zagađenje vazduha. Čestice koje u atmosferu dospijevaju iz saobraćaja, industrije i drugih izvora izuzetno su štetne po zdravlje, ali istovremeno odbijaju dio sunčeve svjetlosti i tako privremeno usporavaju zagrijavanje.
Ironija je u tome što čišćenje vazduha može ubrzati rast temperature. Naučnici smatraju da se upravo to dogodilo u Kini, koja je posljednjih godina značajno smanjila emisije aerosola i istovremeno zabilježila brže zagrijavanje.
Istraživači sa Harvarda pretpostavljaju da zajednički efekat navodnjavanja i zagađenja može biti još snažniji nego djelovanje svakog od tih faktora pojedinačno.
Postoji i neobičnija teorija prema kojoj povećana količina ugljen-dioksida, zbog specifičnog geografskog položaja Indije, podstiče stvaranje oblaka. Veća temperaturna razlika između kopna i mora pojačava monsunske vjetrove, koji donose vlagu sa Arapskog mora. Kada taj vlažni vazduh naiđe na Himalaje, nastaje velika količina oblaka koji odbijaju sunčevu svjetlost.
Naučnici smatraju da je takav mehanizam moguć, ali sumnjaju da bi mogao u potpunosti poništiti zagrijavanje izazvano ugljen-dioksidom.
Zaštita koja bi uskoro mogla nestati
Najveći razlog za zabrinutost jeste mogućnost da je stvarna temperatura Indije samo privremeno prikrivena načinom upravljanja zemljištem i stanjem u atmosferi.
Dva glavna faktora koja danas usporavaju zagrijavanje vjerovatno će oslabiti. Indija mora smanjiti zagađenje vazduha, koje je povezano sa približno milion prijevremenih smrti godišnje, dok se zalihe podzemnih voda ubrzano iscrpljuju.
„Ti efekti će se smanjivati tokom narednih 50 godina. To znači da bi Indija mogla početi da se zagrijava brže od ostatka svijeta upravo zato što je do sada zagrijavanje bilo potisnuto“, upozorava Schrag.
Posljedice bi mogle biti katastrofalne. Tokom toplotnog talasa 2024. godine najmanje 84 osobe umrle su od toplotnog udara, a stvarni broj vjerovatno je bio znatno veći. Temperature iznad 40 stepeni mogu biti smrtonosne, dok pri visokoj vlažnosti vazduha ozbiljnu opasnost predstavljaju i niže temperature.
Zbog siromaštva, nedostatka klimatizacije i činjenice da milioni ljudi moraju raditi na otvorenom, veliki dio stanovništva Indije nema mogućnost da se zaštiti od ekstremnih vrućina.
Indija zato nije imuna na globalno zagrijavanje. Moguće je samo da su njegove pune posljedice privremeno prikrivene – i da bi prava opasnost tek mogla postati vidljiva, piše BBC Science Focus.