Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je usamljenost hitnom globalnom zdravstvenom prijetnjom, koju je američki sekretar za zdravstvo uporedio sa štetnim uticajem pušenja 15 cigareta dnevno.
Bilo ko, bilo gdje, može biti usamljen ili društveno izolovan. U svim uzrastima i regionima, usamljenost i izolovanost iz zajednice imaju ozbiljan uticaj na naše fizičko i mentalno zdravlje, kao i na dobrobit naše zajednice i društva, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Usamljenost je dugo bila „potcijenjena” prijetnja zdravlju koja je sada postala široko rasprostranjena.
„Predugo je usamljenost bila skrivena, nevidljiva i potcijenjena, a uzrokovala je mentalne i fizičke bolesti”, navodi se u saopštenju SZO.
Usamljenost ne poznaje gradnice, pol i godine
Društvena izolacija ne poznaje godine, ni granice, a zdravstveni rizici usamljenosti čak su veći od onih povezanih sa gojaznošću i fizičkom neaktivnošću.
Često se smatra da su samo strariji ljudi usamljeni, ali istraživanje sprovedeno u 142 zemlje objavljeno prošlog meseca pokazalo je da se skoro jedna od četiri odrasle osobe osjeća veoma ili prilično usamljeno. Djeca takođe nisu imuna. Neka istraživanja su otkrila da se više od polovine djece i adolescenata bar neko vrijeme osjećalo usamljeno.
Kod starijih odraslih osoba, usamljenost je povezana sa 50 odsto povećanim rizikom od razvoja demencije i 30 odsto povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti ili moždanog udara.
Međutim, usamljenost takođe uništava živote mladih ljudi. Između pet i 15 odsto adolescenata je usamljeno. Istraživanja pokazuju da je veća vjerovatnoća da će usamljeni adolescenti napustiti studije. Usamljenost utiče i na ekonomski položaj, jer os,ećaj isključenosti i odbačenosti na poslu dovodi do slabijeg učinka.