Ministri zemalja učesnica
Međunarodne konferencije o klimi, koja se održava u Parizu, usvojili su
sporazum o ograničavanju globalnog zagrevanja.
Nakon dvonedeljnih pregovora, sporazum je odobrilo gotovo 200 zemalja.
Sporazuma
o klimi predviđa da do kraja veka bude ograničen rast globalnih
prosečnih temperatura na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na
predindustrijski period.
“Sporazum o klimi je usvojen. To je mali korak koji može
da učini velike stvari”, izjavio je domaćin skupa, šef francuske
diplomatije Loran Fabijus.
Postignut je dogovor da se sve
zemlje obavežu na smanjenje emisije ugljenika. Sporazum je delimično
pravno obavezujući, a delimično je na dobrovoljnoj bazi.
U
sporozamu se navodi da je opasnost koje donose klimatske promene mnogo
veći nego što je ranije bilo poznato i prihvaćeno, uz obećanje da će se
raditi na obuzdavanju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte.
“Gardijan” piše da su čelnici zemalja učesnica Međunarodne konferencije
o klimi sporazumom nagovestili kraj ere fosilnih goriva.
“Morate da preduzmete konačan, odlučujući korak koji nam omogućava da
dostignemo cilj”, poručio je Oland ministrima i delegatima, kojima je
prethodno francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus podneo nacrt globalnog sporazuma.
Novi sporazum zamenjuje Protokol iz Kjota, koji je istekao 31. decembra 2012.
Sporazum koji treba da stupi na snagu 2020, okupio je sve države pod
jednim zajedničkim ciljem – smanjenje emisije gasova sa efektom staklene
bašte, sa ciljem da globalno zagrevanje 2100. bude ispod 2 stepena
Celzijusa, sa ambicioznim ciljem dostizanja 1,5 stepen Celzijusa.
Dokumentom se takođe predviđa da se do 2020, sa 100 milijardi dolara
godišnje, pomognu zemlje u razvoju da smanje emisiju štetnih gasova, kao
i petogodišnje revizije nacinalnih planova za smanjenje globalnog
zagrevanja počev od 2023.
Nauka tvrdi da prema sadašnjim
trendovima emisije gasova sa efektom staklene bašte, svetu preti
zagrevanje od 4 stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša,
porasta nivoa mora, širenja bolesti i sukoba oko resursa.
Bela kuća je pozdravila dogovor koji su u Parizu postigli SAD i
predstavnici 195 zemalja kao “najambiciozniji klimatski sporazum u
istoriji”.
Sporazumom je postignut “dugoročni i trajni globalni
okvir” za smanjenje emisija štetnih gasova, navodi se u saopštenju Bele
kuće, prenosi AP.
Američki predsednik Barak Obama obratiće se kasnije u Beloj kući i dati izjavu povodom postignutog sporazuma.
Pariski klimatski sporazum: Profit
ispred ljudi
Dvosedmični klimatski pregovori u Parizu su rezultirali
sporazumom koji je umjesto da ograniči emisije gasova staklene bašte i uspori
klimatske promjene, donio još jedno razočaranje i jasno pokazao nedostatak vizije,
solidarnosti i opredijeljenosti za istinske promjene.
Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske
promjene, Centar za životnu sredinu: “Kao što je i očekivano, jaz između
razvijenih i zemalja u razvoju je i dalje nepremostiv. Nedostatak razumjevanja je
i dalje osnovni kamen spoticanja zajedno sa stavljanjem profita ispred
dobrobiti ljudi cijele planete. Ono što je jasno je da sa ovakvim dogovorom i
dalje nismo ni blizu sprečavanju klimatskih promjena, a rast od minimalno 3oC
je neizbježan. Podsjećam da su naučnici jasno rekli da je 1,5oC
gornja granica rasta temperature ako želimo izbjeći katastrofalne klimatske
promjene”.
Paralelno sa pregovorima, preko 2 000 aktivista iz mreže
Friends of the Earth International (FoEI) su se, zajedno sa hiljadama drugih
aktivista, okupili na ulicama Pariza da bi zahtjevali klimatsku pravdu i mir[1].
Centar za životnu sredinu je, kao članica FoEI, pratio pregovore, a naši
aktivisti su učestvovali na akcijama.
Nataša Crnković, Predsjednica Centra za životnu sredinu:
“Političari su uspjeli da iznevjere i mala očekivanja koja su postojala za ove
pregovore. Ipak, stvarna moć je u ljudima, pokretima i zajednicama koje se
decenijama i vijekovima bore da očuvaju svoja područja, odupiru se velikim
koorporacijama i zajedno donose pozitivne promjene u društvu. Ovo nije kraj, borba
se nastavlja”.
Iako su se neke članice, zajedno sa francuskim
predsjedništvom trudile da pregovore prikažu kao transparentne i uspješne, oni
nisu bili ništa od navedenog. Još od Bona, gdje je održan posljednji pripremni
sastanak pred Pariz, cijeli proces je provođen veoma netransparentno, sa dosta
zatvorenih pregovora kojima civilno društvo i mediji nisu mogli prisustvovati.
U Parizu se proces dodatno zakomplikovao tako što je vođeno mnogo paralelnih
pregovora iz kojih su zemlje u razvoju često bile isključene.
Dogovor je potpisan, ali mnogo pitanja i dalje ostaje
otvoreno. Smanjivanje emisija nije pravovremeno, finansiranje siromašnih
zemalja nije definisano, a istorijska i ravnopravna podjela odgovornosti su
izuzete iz sporazuma.