Grčka je spašena, pišu u razmaku od samo tjedan dana i Financial Times i The Economist. Nakon desetljeća stezanja remena i hitnih ekonomskih mjera, zemlja se oporavila i na korak je do ponovnog dobivanja pozitivnog investicijskog rejtinga. Grci uzbuđeno očekuju trostruki B minus – što je, inače, najniža pozitivna investicijska ocjena rejting agencija. Mnogi, uključujući guvernera središnje banke zemlje, očekuju da će do spomenutog povećanja doći nakon izbora 21. svibnja ako nova vlada nastavi s reformama i održi političku stabilnost – prenosi Jutarnji.hr.
Vladajuća konzervativna stranka, Nova demokracija, u anketama vodi pet do šest bodova ispred Syrize, radikalno lijeve stranke u oporbi. Međutim, ono što se očekuje jest da će Nova demokracija imati problema s formiranjem vlade nakon prvog kruga glasovanja, pa bi se u srpnju Grci trebali vratiti u drugi krug. Kyriakos Mitsoatakis, iz spomenute Nove demokracije, sadašnji grčki premijer, zbog svega navedenog postao je novi ljubimac Bruxellesa. Uglađeni tehnokratski tip revolucionarizirao je način na koji građani komuniciraju s državom, zahvaljujući impresivnom programu digitalizacije.
Fokion Karavias, izvršni direktor grčkog zajmodavca Eurobank, rekao je da će povratak na investicijski nivo – s kojim su neraskidivo povezani ne samo troškovi zaduživanja vlade, već i oni lokalnih zajmodavaca i korporacija – značiti i najveći preokret u europskom financijskom sustavu.
“Bilo je mnogo onih koji su tražili da Grčka izađe iz eurozone. Tvrdili su da dug zemlje nikad neće biti održiv, da će biti nemoguće ostvariti primarne viškove i da njezin bankarski sustav neće moći smanjiti gomilu loših kredita”, poručio je Karavias. “Na kraju, ispada, ništa nije nemoguće!”
Vrtoglavi rast
Nakon što je godinama bila problematično dijete Europe, Grčka sada vrtoglavo raste. Gospodarstvo je ostvarilo jedan od najsnažnijih oporavaka od pandemije – bruto domaći proizvod je rastao za 8,4 posto u 2021. godini i 5,9 posto u 2022. Ekonomisti u agencijama za procjenu rejtinga i investicijskim bankama kao što je Goldman Sachs očekuju da će Grčka nastaviti vrtoglavi rast i sljedeće godine.
Nevjerojatna je ta činjenica s obzirom na to da je još u veljači 2012. godine kreditni rejting bio prikovan na samo dno – na selektivnom neplaćanju – a grčka dužnička kriza prijetila raskomadati eurozonu. Bolne mjere štednje ostavile su traga u zemlji koja sada ima jednu od najviših stopa relativnog siromaštva u EU. Primjerice, minimalna plaća je 832 eura, što je 30 eura niže nego 2010. godine. Realno gledano, prosječna plaća je otprilike za četvrtinu manja nego što je bila prije 12 godina.
Girogos Chouliarakis, ekonomski savjetnik guvernera grčke središnje banke, vjeruje da je za povratak na vrh i dalje potrebno još jedno desetljeće. Reforme nisu samo stabilizirale gospodarstvo u slobodnom padu, već su dovele i do nekih stvarnih poboljšanja. Primjerice, valja istaknuti trgovinu; izvoz roba iz zemlje je između 2010. i 2021. porastao za 90 posto – u usporedbi s 42 posto u cijeloj eurozoni. Nakon porasta na 206 posto tijekom pandemije, dug grčke vlade kao u udio u BDP-u prošle je godine pao na 171 posto, što je najniža razina od 2021. godine i jedna je od najbržih stopa smanjenja duga u svijetu. Pad se očekuje i tijekom 2023. godine.
“Prilično dobar posao”
Grčka je također imala koristi od porasta izravnih stranih ulaganja. Prošle su godine, recimo, porasla za čak 50 posto, što je najviša razina od početka mjerenja 2002. godine. Nadalje, fond Europske unije za oporavak od pandemije trebao bi Grčkoj osigurati 30,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova do 2026. godine, što je jednako 18 posto sadašnjeg BDP-a.
Turizam – tradicionalno najjači sektor grčkog gospodarstva – prošle se godine oporavio i dosegao 97 posto razine prije pandemije. Stranci ne samo da provode odmor u zemlji, već i mnogo ulažu u nekretnine. Prodaja nekretnina inozemnim kupcima bila je gotovo četiri puta veća prošle godine nego 2007. godine, dosegnuvši gotovo 2 milijarde eura.
Sve to znači da su prošlog kolovoza Grčkoj njezini vjerovnici dopustili da napusti mehanizme nadzora koji su bili nametnuti prethodnih 12 godina, nakon što je zemlja morala moliti za niz golemih paketa spašavanja, koji se prijevremeno otplaćuju. Grčka sada može posuđivati na tržištu na redovit način, plaćajući razliku manju od dva boda u odnosu na stopu njemačke vlade, otprilike isto kao i Italija.
“Napravili smo prilično dobar posao u vrlo teškim vremenima”, kaže gospodin Mitsotakis—možda neskromno, ali točno.