Među vlasnicima privatnog smještaja u Grčkoj sve se glasnije govori o mogućnosti formiranja evidencije gostiju koji su tokom boravka napravili ozbiljne probleme. Ideja je izazvala brojne rasprave jer bi, ako bi zaživjela, promijenila dosadašnji odnos između turista i iznajmljivača. Dok gosti već godinama putem internet platformi ocjenjuju apartmane i domaćine, vlasnici smještaja sada razmišljaju o tome kako bi jedni druge mogli upozoriti na goste koji namjerno prave štetu, ne plaćaju račune ili na druge načine zloupotrebljavaju sistem.
O ovoj temi pisao je slovenački portal Metropolitan.si, a rasprava se ubrzo proširila i na društvene mreže i turističke forume.
Ko bi mogao završiti na listi?
Ideja nije da se na eventualnoj „crnoj listi“ nađu gosti samo zato što su bili nezadovoljni smještajem ili ostavili negativnu recenziju. Evidencija bi, prema zagovornicima ove ideje, trebalo da bude rezervisana za ozbiljne i dokazive slučajeve.
To bi, između ostalog, mogli biti gosti koji prijete domaćinu lošom ocjenom kako bi iznudili povrat novca ili besplatno noćenje. Na listi bi se mogli naći i oni koji napuste apartman bez plaćanja, namjerno oštete inventar, ukradu predmete ili odbiju da nadoknade dokazanu štetu.
Kao razlog za prijavu navodi se i agresivno ponašanje prema vlasnicima, kao i uporno kršenje kućnog reda, poput organizovanja zabava u objektima u kojima su takve aktivnosti izričito zabranjene.
Ipak, najveći problem je pitanje ko bi odlučivao da li je neki gost zaista „problematičan“. Bez jasnih pravila postojala bi opasnost da se ovakav sistem pretvori u sredstvo za lične obračune.
Zbog toga zagovornici ideje smatraju da bi svaka prijava morala biti potkrijepljena dokazima – fotografijama nastale štete, računima za popravke, prepiskom između gosta i domaćina ili službenim zapisnicima.
Granica bi morala biti jasno povučena. Gost koji ukaže na kvar, zatraži bolje čišćenje ili ostavi lošu recenziju zato što usluga nije odgovarala opisu iz oglasa ne bi smio biti tretiran kao problematičan. Sasvim je drugačija situacija kada neko prijetnju negativnom recenzijom koristi kako bi od domaćina iznudio novac ili besplatnu uslugu.
Društvene mreže podijeljene
Rasprava je izazvala podijeljene reakcije. Dio vlasnika smještaja smatra da je potrebno uvesti mehanizam koji bi ih zaštitio od gostiju koji zloupotrebljavaju sistem ocjenjivanja.
Njihov argument je jednostavan: ako turisti mogu javno ocjenjivati domaćine i uticati na njihovo poslovanje, zašto vlasnici ne bi mogli upozoriti druge iznajmljivače na gosta koji je napravio ozbiljan problem?
S druge strane, protivnici upozoravaju da bi postojanje takve evidencije moglo imati i negativne posljedice. Gosti bi mogli početi da izbjegavaju prijavljivanje stvarnih problema zbog straha da će se naći na listi. Pored toga, otvorena su brojna pitanja vezana za zaštitu ličnih podataka, kriterijume za upis i brisanje iz evidencije, kao i za to ko bi imao pristup takvoj bazi.
Posebno je teško odrediti šta se zapravo smatra nedoličnim ponašanjem. Da li je problem gost koji rano ujutro zauzme ležaljku peškirom? Onaj koji se žali jer pogled na more nije isti kao na fotografijama? Ili gost koji u apartmanu predviđenom za četiri osobe priprema hranu za veće društvo?
Takvi primjeri pokazuju koliko bi bilo opasno da se odluke donose na osnovu subjektivnog utiska domaćina. Evidencija bi, ukoliko bi ikada bila uvedena, morala obuhvatati samo ozbiljne slučajeve koji se mogu dokazati.
Gost bi morao imati pravo na žalbu
Jedno od ključnih pitanja je i pravo gosta da se odbrani od eventualne prijave.
Ako bi upis na takvu listu mogao otežati buduće rezervisanje smještaja, osoba bi morala imati mogućnost da sazna zbog čega je prijavljena i da ospori navode. Bez takvog mehanizma jedna neistinita ili zlonamjerna prijava mogla bi ozbiljno uticati na nečije buduće putovanje.
Za sada, međutim, nema informacija da će ovakva evidencija zaista biti uvedena. Riječ je o ideji koja se razmatra među iznajmljivačima i korisnicima turističkih platformi, a ne o zvaničnoj politici u Grčkoj.
Ipak, sama rasprava pokazuje problem koji se pojavio razvojem online turizma. Gosti su putem recenzija dobili snažan alat kojim mogu uticati na poslovanje domaćina, dok vlasnici smještaja traže načine da se zaštite od onih koji taj sistem namjerno zloupotrebljavaju.
Ukoliko bi „crna lista turista“ jednog dana zaista bila uspostavljena, morala bi imati stroga i transparentna pravila, jasne kriterijume, provjeru svake prijave, zaštitu ličnih podataka i mogućnost žalbe. U suprotnom, mehanizam zamišljen kao zaštita domaćina mogao bi lako postati sredstvo za kažnjavanje gostiju zbog opravdanih pritužbi.
Za sada, priča o evidenciji problematičnih turista ostaje upravo to – prijedlog i predmet rasprave, a ne zvanična mjera koja ograničava turistima iznajmljivanje smještaja u Grčkoj.