Najveći dio zlata na Zemlji ne nalazi se u rudnicima ili trezorima, već je zarobljen duboko u jezgru planete. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazuje da mali dio materijala iz Zemljinog jezgra ipak dospijeva do površine.
Geohemičari sa Univerziteta u Getingenu analizirali su stene sa Havaja i otkrili hemijske tragove koji ukazuju da materijal iz jezgra može da stigne do plašta, a zatim i do vulkana. Ovo otkriće mijenja dosadašnje shvatanje da je granica između jezgra i plašta potpuno nepropusna.
Ne zlato, već njegov hemijski trag
Prije više od 4,5 milijardi godina, kada je Zemlja bila rastopljena, teški elementi poput zlata, platine i rutenijuma potonuli su ka jezgru. Zbog toga se procjenjuje da je više od 99,999 odsto ukupnih zaliha zlata ostalo oko 3.000 kilometara ispod površine.
Naučnici nisu pronašli zlato u lavi sa Havaja, već neobičan izotopski potpis metala rutenijuma, kao i tragove volframa, koji ukazuju na poreklo iz Zemljinog jezgra. Upravo kombinacija ova dva elementa predstavlja snažan dokaz da dio materijala iz jezgra ipak dospijeva do površine.
Kako materijal iz jezgra dospijeva do površine
Istraživači smatraju da se, usljed sporog hlađenja jezgra, na njegovoj spoljašnjoj granici formiraju tanki slojevi bogati rutenijumom i volframom. Taj materijal zatim dospeva u uzlazne tokove plašta i završava u lavi havajskih vulkana.
Međutim, to ne znači da su Havaji novo nalazište zlata. Količine materijala koje stižu do površine izuzetno su male i nemaju praktičan značaj za rudarstvo.
Naučnici ističu da je najveći značaj ovog otkrića bolje razumijevanje procesa koji se odvijaju duboko u unutrašnjosti Zemlje. Sljedeći korak biće istraživanje drugih vulkanskih područja, poput istočne Afrike, kako bi utvrdili da li se isti proces odvija i na drugim mjestima.