G8 bez dogovora o Siriji i S. Koreji

Ministri vanjskih poslova grupe G8, osam industrijski najrazvijenijih zemalja, nisu u četvrtak na sastanku u Londonu uspjeli prevladati podjele u vezi sa Sirijom niti osmisliti konkretan plan u vezi sa Sjevernom Korejom.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague priznao je nakon sastanka da je svijet premalo učinio da riješi sirijsku, danas već dvogodišnju krizu u kojoj je poginulo oko sedamdeset hiljada ljudi.

“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije ispunilo svoju dužnost jer je podijeljeno. Ta je podjela i dalje aktuelna. Jesmo li je prevladali na ovome sastanku? Nismo. Nismo se tomu ni nadali”, rekao je Hague novinarima.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Svijet je dosad zakazao u ispunjavanju obaveza, a i dalje to čini”, dodao je on, prenosi agencija Hina.

‘Oštra’ osuda

I sjevernokorejska prijetnja ratom i iranski nuklearni program bili su na dnevnome redu londonskog sastanka.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

G8 je “najoštrije” osudio sjevernokorejski razvoj nuklearnog oružja, ali nije najavio nikakav konkretan korak.

Samo je nakon sastanka izdano saopćenje ministara SAD-a, Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Kanade i Rusije kojim se Sjeverna Koreja poziva na “suzdržavanje od daljnjih provokacija”.

Prijetnje Sjeverne Koreje

Zahtjev Japana za objavljivanje odlučnijeg saopćenja solidarnosti, zbog prijetnji Sjeverne Koreje južnom susjedu, Japanu i američkim bazama u regionu, uglavnom je prihvatljiv za sve učesnike sastanka.

“Svi smo uvjereni da eskalacija ratne retorike mora biti završena. Nije prihvatljivo što su prijetnje Sjeverne Koreje u tolikoj mjeri eskalirale”, smatra Westerwelle.

No, u pristupu ratu u Siriji, razlike su više nego očite. Niko nije  ni očekivao da će Rusija, kao saveznica Damaska, podržati kaznene mjere protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ali apel za humanitarnu pomoć narodu Sirije, za sve bi trebao biti prihvatljiv.

Britanija trenutno predsjedava rotirajućim predsjedništvom grupacije 8. Sastanak na ministarskom nivou je uvod za samit lidera krajem godine u Sjevernoj Irskoj.

Humanitarna kriza

Dok hiljade ljudi i dalje bježi od rata u Siriji, humanitarne agencije su pod sve većim pritiskom.

Izbjeglički kampovi u susjednom Jordanu bore se da pomognu izbjeglicama.

Kako izvještava Al Jazeerina reporterka Nisreen El-Shamayleh, hiljade ih živi izvan kampova, uglavnom u napuštenim zgradama.

U Jordanu se nalazi 477.000 sirijskih izbjeglica. Dvije trećine ih živi van kampova.

U centru za podjelu kupona u Ramthi većina Sirijaca se žali na sve veće stanarine.

“Svakog mjeseca, svaka registrirana sirijska izbjeglica dobiva trideset i jedan dolar da kupi hranu  bonovima kao što je ovaj. Dosad se 73.000 ljudi okoristilo ovim programom pomoći. Većina kaže da je taj novac dovoljan za hranu, ali da im treba toliko drugih proizvoda koje ne mogu kupiti bonovima”, kaže Al Jazeerina reporterka.

Najveći izazov je što izbjeglička kriza eskalira, zbog čega se humanitarne agencije sve teže nose s njom

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije