Francuska vlada je u Parizu predstavila svoj nacrt plana budžeta za 2025. To je osjetljiva tema s obzirom na to da se predviđa da će zapanjujući deficit Francuske dostići više od 6 posto njenog BDP-a do kraja godine – više od skoro svih drugih evropskih zemalja.
Vlada Francuske je pod pritiskom finansijskih tržišta i Evropske unije da uravnoteži svoj budžet. Dugoročni cilj ovih rezova je smanjenje deficita na 3 posto, prema budžetskim pravilima EU.
Cilj vlade je da smanji 60 milijardi eura samo u 2025. godini – ili 2 posto svog BDP-a – iznos bez presedana.
Ove mjere bi trebalo da smanje deficit zemlje na 5 posto njenog BDP sljedeće godine, prema francuskim vlastima.
Novoimenovani ministar ekonomije Antoan Armand najavio je vrtoglavih 40 milijardi eura smanjenja javne potrošnje koje će pokriti sva ministarstva – što je nepopularna mjera unutar vlade. Armand je obećao da ovi rezovi neće ugušiti ekonomski rast niti utjecati na domaćinstva srednje klase i niže prihode.
Obrazovanje će biti sektor koji će najviše utjecati
Država će biti najviše pogođena sa više od 20 milijardi eura smanjenja potrošnje.
“Moramo da radimo bolje sa manje osoblja. Predlažemo oko 2.200 otpuštanja radnih mjesta, podijeljenih između ministarstava i državnih operatera“, rekao je ministar budžeta, Loran Sen Martin, koji je obećao „ciljana smanjenja“ i „ne neselektivna smanjenja”.
Obrazovni sektor će biti sektor koji je najviše pogođen sa više od 4.000 nastavničkih pozicija koje će biti smanjeno.
S druge strane, ministar budžeta obećava „značajna povećanja radi jačanja suvereniteta i sigurnosti, posebno u sektoru pravde i oružanih snaga“.
Budžet Ministarstva sporta također će trpjeti značajna smanjenja opravdana do kraja perioda Olimpijskih igara.
‘Izuzetna i privremena’ povećanja poreza
Ostatak od 20 milijardi eura doći će od „izuzetnih i privremenih“ povećanja poreza.
Povećanje poreza odnosit će se na najbogatije prihode (iznad 250.000 eura godišnje za samca) tokom tri godine. Ova mjera bi trebalo da generiše dodatnih 2 milijarde eura 2025. godine.
Više od četiri stotine korporacija sa najvećom zaradom koje imaju promet veći od milijardu eura bit će podvrgnuto porezu na dobit preduzeća od 20 posto.
Ovaj porez bi trebalo da donese 8 milijardi eura u 2025. Njegova skala će biti smanjena sljedeće godine, da bi 2026. donijela prihod od 4 milijarde eura.
Međutim, Visoko vijeće za javne finansije, nezavisna institucija, ocijenio je nacrt plana budžeta kao pretjerano optimističan.
Porez i na aviokarte
Vazduhoplovni sektor će također platiti cijenu strožim ekološkim kaznama i porezom na aviokarte.
Što se tiče energetike, porez na električnu energiju (TICFE), koji je bio smanjen tokom energetske krize, povećat će se u februaru.
Nekada je to bilo oko 33 eura po MVh. U 2025. godini cijena će porasti na „oko 50 evura po MVh“, saopštilo je Ministarstvo privrede, uz uvjeravanje da računi za struju neće rasti za većinu domaćinstava zbog pada tržišne cijene.
Iako je vlada tvrdila da je otvorena za debatu u parlamentu, trenutni fragmentirani politički pejzaž mogao bi da natjera premijera da usvoji tekst bez glasanja, koristeći kontroverzni član 49.3 francuskog ustava.
Ekonomski rast je projektovan na 1,1 posto i za 2024. i za 2025. godinu, dok se očekuje smanjenje inflacije sa 2,1 posto u 2024. na 1,8 posto u 2025. godini. Što se tiče javnih finansija, očekuje se da će se budžetski deficit pogoršati 2024. godine i dostići 6,1 posto BDP-a, u odnosu na 5,5 posto u 2023. godini.
U 2025. godini predviđa se da će deficit pasti na 5,0 posto BDP-a, prema novom nacrtu budžeta. U nominalnom smislu, očekuje se da će se budžetski manjak smanjiti za 31 milijardu eura u 2025. godini, čime će deficit biti smanjen na 135,6 milijardi eura.
Javni dug zemlje za koji se predviđa da će dostići 114,7 posto BDP-a do 2025. godine, u odnosu na 112,9 posto u 2024.
Ekonomisti odmjeravaju plan
Neki ekonomisti su već reagovali sa oprezom i skepticizmom u pogledu izvodljivosti ambicioznog plana Francuske.
“Plan budžeta izgleda malo ambicioznije nego što se očekivalo, ali previše ambicija ga vjerovatno čini manje kredibilnim”, izrazio je zabrinutost Ruben Segura-Kajuela, ekonomista Bank of America.
On je primijetio da su dijelovi prilagođavanja iz 2025. i dalje „veoma neprozirni“ i kritikovao nedostatak jasnoće u vezi sa fiskalnom putanjom posle 2026. Štaviše, on je iznio određeni skepticizam u vezi sa njihovim odobravanjem.
Aleksander Stot, ekonomista u Goldman Saxu, također je izrazio zabrinutost,
“Veličina predložene konsolidacije i odgovarajuće oslanjanje na povećanje poreza čine nas manje sigurnim u sposobnost vlade da ispuni svoj cilj deficita od 5,0 posto za 2025m2, rekao je Slot.
Stot je sugerisao da bi se francuski pristup mogao suočiti sa izazovima,
“Naše prethodno istraživanje je otkrilo da nagla prilagođavanja i konsolidacije zasnovane na porezima obično imaju manje šanse da uspiju u održivom poboljšanju fiskalne pozicije”, pojasnio je on