Evropska komisija predstavila je sveobuhvatan paket novih smjernica kojima građane Evropske unije poziva na viši nivo lične pripremljenosti za potencijalne krizne situacije, prirodne nepogode i vanredne okolnosti.
Okosnica novih preporuka jeste princip prva 72 sata, tokom kojih bi svako domaćinstvo trebalo da posjeduje kapacitete za samostalno zbrinjavanje dok se na terenu u potpunosti ne aktiviraju sistemi organizovane javne pomoći.
Smjernice je na Evropskom forumu civilne zaštite u Briselu predstavila evropska komesarka za pripravnost i upravljanje krizama Hađa Lahbib, naglasivši presudan značaj početnih trenutaka svake nepogode.
„U kriznim trenucima prvi sati čine ključnu razliku. Svaki građanin mora znati kako da zaštiti svoju porodicu i pomogne drugima. Priprema počinje u vlastitim domovima, školama i lokalnim zajednicama”, istakla je Lahbib.
Šta podrazumijeva priprema za prva 72 sata?
Glavni akcenat stavljen je na trodnevnu samodovoljnost, pri čemu se građanima savjetuje da u domovima osiguraju osnovne zalihe, kao i unaprijed pripremljen ruksak ili torbu za hitnu evakuaciju u slučaju potrebe za brzim napuštanjem objekta.
Ključne stavke krizne pripreme obuhvataju:
- Zalihe hrane: Namirnice dovoljne za najmanje tri dana;
- Zalihe vode: Količine pitke vode i vode za osnovne potrebe domaćinstva;
- Osnovne potrepštine: Oprema i sredstva neophodna za funkcionisanje u vanrednim uslovima;
- Ruksak za evakuaciju: Unaprijed spakovane najnužnije stvari za hitno napuštanje doma;
- Porodični plan zaštite: Jasno utvrđen plan djelovanja za sve članove domaćinstva;
- Briga o ranjivim kategorijama: Posebne mjere pripreme prilagođene osobama s invaliditetom;
- Praćenje informacija: Kontinuirano praćenje zvaničnih upozorenja i uputstava nadležnih službi.
Edukacija od malih nogu i Evropski dan pripravnosti od 2027.
Osim kućnih zaliha, strategija obuhvata tri dodatna stuba: uvođenje krizne edukacije u vrtiće i osnovne škole kroz aktivnosti prilagođene uzrastu i bez izazivanja straha, zaštitne protokole za lica s invaliditetom kako niko ne bi bio zapostavljen, te znatno bržu i jasniju komunikaciju opasnosti od strane vlasti prema građanima.
Komisija predlaže i uvođenje zvaničnog Evropskog dana pripravnosti, koji bi se od 2027. godine obilježavao svakog 23. oktobra. Taj datum simbolizuje osnivanje evropskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine, a cilj mu je podsticanje stanovništva i lokalnih zajednica na redovno vježbanje i podizanje svijesti. Inicijativa je nastala i na osnovu preporuka panela u kojem je 150 građana iz svih članica EU tražilo aktivnije uključivanje javnosti u spasilačke sisteme.
Stres-testovi i lekcije iz Niinistöovog izvještaja
Preporuke su upućene i vladama država članica, od kojih se traži sprovođenje redovnih stres-testova i planova kontinuiteta rada službi. Nacionalni centri civilne zaštite moraju garantovati funkcionisanje i koordinaciju pomoći 24 sata dnevno, čak i u uslovima teških havarija poput nestanaka struje, pada telekomunikacionih mreža ili kibernetičkih napada.
Iako smjernice nisu pravno obavezujuće, one predstavljaju temelj dugoročne strategije otpornosti Unije. Mjere se oslanjaju na prošlogodišnji izvještaj bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koji je upozorio da Evropa, suočena sa sve učestalijim klimatskim nepogodama i geopolitičkim prijetnjama, mora izgraditi sveobuhvatnu kulturu spremnosti u svim segmentima društva.