“Kompromisno pristajemo da približimo rok za godinu dana. Dakle, odlazak početkom 2025”, rekla je estonska premijerka Kaja Kalas za Rojters na marginama samita NATO-a u Viljnusu prošle nedelje.
Tri decenije nakon odvajanja od bivšeg Sovjetskog Saveza i 19 godina od pridruživanja Evropskoj uniji, baltičke države Estonija, Letonija i Litvanija još uvek zavise od Rusije za osiguravanje stabilnog elektroenergetskog sistema, prenosi Indeks.
Prema sporazumu potpisanom 2018, čelnici baltičkih zemalja, kao i Poljska i Evropska komisija, uz podršku od 1,6 milijardi evra evropskih sredstava, složili su se da će unaprediti svoju infrastrukturu i isključiti se iz ruske mreže do 2025. Litvanija je predlagala pomeranje datuma razdvajanja na početak 2024, ali to nije bilo prihvatljivo za Estoniju, rekla je Kalas.
“Razumem da Litvanija to želi brže, ali Estonija bi platila najveću cenu za to (ranije odvajanje) u smislu troškova, ali i u smislu rizika od nestanka struje”, dodala je.
Odvajanje će započeti formalnom prijavom zajedničkim mrežnim operatorima Baltika, Rusije i Belorusije u avgustu 2024, pojasnila je Kalas.
Litvanija će slediti raspored koji preferira Estonija jer ne može da se odvoji sama, rekao je novinarima u ponedeljak Rokas Masijulis, šef litvanskog operatora električne mreže Litgrid.
“Povezani smo lancem (s Estonijom)”, rekao je dodajući da će Litvanija nastaviti da traži od svojih suseda da se pokrenu ranije: “Vidimo šta se događa u Ukrajini, gde ljudi ginu, a bombe nastavljaju da padaju. Ne mislim da je pravi izbor nastaviti saradnju s agresorom samo zato što time štedite nekoliko centi”.