U ispitivanju što ga je za dnevnik Bild proveo institut INSA, 64,5
posto Nijemaca izrazilo je mišljenje da je zemlja i 27 godina nakon
službenog ujedinjenja razdvojena. Na istoku zemlje 74 posto građana
vjeruje u postojanje “nevidljive unutarnje granice”.
Razlike su posebice postale očite prilikom izbora za Bundestag krajem
rujna kada je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na istoku
zemlje s preko 20 posto osvojenih glasova postala druga po veličini
politička snaga. U saveznoj državi Saskoj AfD je posto najjača stranka s
osvojenih 27 posto glasova. Na zapadu zemlje AfD je biralo oko 10 posto
glasača.
Premijer Saske Stanislaw Tillich odbacio je, usprkos izbornim rezultatima, tvrdnju da je istok Njemačke desno ekstreman.
Niža primanja i nezaposlenost
“Strahovi građana na istoku Njemačke su zbog nižih primanja i povišene
stope nezaposlenosti vrlo izraženi, ali to ne znači da se svi građani s
istoka mogu paušalno nazivati ekstremistima”, rekao je Tillich.
Povjerenica savezne vlade za pitanje istoka zemlje Iris Gleicke
upozorila je, međutim, da je nezaposlenost na istoku od ujedinjenja
drastično pala dok su istodobno porasli realni prihodi građana. Unatoč
tomu je dohodak po glavi stanovnika na istoku zemlje još uvijek 27 posto
niži nego na zapadu. Industrijska produktivnost na istoku manja je za
čitavih 20 posto.
Privatna agencija za zapošljavanje Stepping Stone je u povodu Dana
ujedinjenja navela i uočljive razlike u zaradama stručnjaka i vodećeg
kadra na istoku i zapadu. U prosjeku na istoku stručnjaci u privatnom
sektoru zarađuju oko 42 tisuće, na zapadu je prosjek 57 tisuća eura
godišnje bruto.
Gleicke je kao poseban problem navela drastične demografske promjene,
posebice u istočnonjemačkoj provinciji gdje je i gotovo trideset godina
nakon ujedinjenja mladi odlaze na zapad zemlje.
Zvono na uzbunu
Malu Dreyer, premijerka savezne države Poranje-Falačka u kojoj se ove
godine održavaju središnje svečanosti povodom Dana ujedinjenja, rekla je
kako su rezultati izbora i uspjeh desnih populista “posljednje zvono na
uzbunu” etabliranim strankama da se više posvete poboljšanju situacije
na istoku zemlje.
“Mi možda zaboravljamo koliki su teret promjena na svojim leđima
ponijeli Nijemci s istoka. Prosječni građanin zapadnog dijela zemlje te
promjene nije osjetio”, rekla je Dreyer u razgovoru za javni servis
Bayerische Rundfunk.
Prema vještačenju koje provelo Slobodno sveučilište (FU) Berlin,
gospodarska obnova istočnog dijela zemlje stajala je do 2014. između 1,3
i 2 bilijuna eura s time da se ta svota godišnje povećava za oko 100
milijarda.
Zaposlenici u Njemačkoj izdvajaju 5,5 posto dodatno od iznosa poreza na prihod za tzv. prirez solidarnosti.
Neki političari sa zapada zemlje, posebice iz područja poput Ruhrske
oblasti već godinama traže da se sredstva iz prireza solidarnosti ne
usmjeruju isključivo na istok zemlje nego da se raspodijele i na one
dijelove zemlje u kojima je potrebna hitna obnova infrastrukture.